- Šef mjanmarske hunte Min Aung Hlaing suočava se s potencijalnim nalogom za hapšenje MKS-a zbog razbijanja Rohingya
Međunarodni krivični sud (ICC) mogao bi izdati nalog za hapšenje šefa hunte u Mjanmaru, Min Aung Hlainga, zbog njegove navodne uloge u zločinima protiv čovječnosti tokom vojnog obračuna s muslimanskom manjinom Rohingya 2017. Ova objava označava potencijalnu prekretnicu u globalnim naporima za utvrđivanje odgovornosti za zločine koji su natjerali stotine hiljada Rohingya da napuste svoje domove.
2017. godine, pod komandom Min Aung Hlaing, oružane snage Mjanmara pokrenule su brutalni obračun u državi Rakhine. Operacija, navodno kao odgovor na napade pobunjenika Rohingya, prerasla je u široko rasprostranjeno nasilje koje uključuje sistematska silovanja, paljevine i masovna ubistva. Otprilike 750.000 Rohinja pobjeglo je preko granice u Bangladeš, prepričavajući mučna iskustva o zločinima koje je počinila vojska.
Ujedinjene nacije i druge organizacije za ljudska prava opisali su te događaje kao školski primjer etničkog čišćenja i potencijalnog genocida. Godinama su napori da se odgovorni pozovu na odgovornost ometano nepriznavanjem mehanizama međunarodne pravde od strane Mjanmara i njegovim strateškim savezima sa državama koje nisu članice MKS-a poput Kine i Rusije.
Dana 27. novembra, glavni tužilac ICC-a Karim Khan objavio je da postoje razumni razlozi za vjerovanje da je Min Aung Hlaing snosila krivičnu odgovornost za zločine protiv čovječnosti tokom obračuna 2017. godine. Zatražio je od sudija da izdaju nalog za hapšenje vođe hunte, što je značajan korak u istrazi MKS-a koja je počela 2019.
“Obnovljeni fokus” na nevolju Rohingya i šire implikacije globalne pravde motivisali su tu odluku, primetio je Khan. U zahtjevu se naglašava važnost međunarodne odgovornosti za lidere umiješane u teška kršenja ljudskih prava.
Min Aung Hlaing je zadržala istaknuto javno prisustvo u Mjanmaru otkako je vodila vojni udar 2021. kojim je srušena civilna vlada Aung San Suu Kyi. Državni udar je gurnuo zemlju u duboka politička i ekonomska previranja, izazvavši građanski rat koji nastavlja da razara zajednice širom Mjanmara.
Uprkos pravnom dometu MKS-a, potencijalno hapšenje šefa hunte suočava se sa značajnim preprekama. Mjanmar nije član MKS-a, a hunta je potpuno odbacila nadležnost suda. U saopćenju, hunta je ponovila svoj stav, rekavši: “Mijanmar nikada nije priznao izjave MKS-a.”
Štaviše, ograničena međunarodna putovanja Min Aung Hlaing smanjuju praktični uticaj naloga za hapšenje. Od puča, njegove jedine prijavljene strane posjete bile su Kini i Rusiji, ključnim saveznicima i nepotpisnicima Rimskog statuta MKS-a.
Obnovljeni fokus MKS-a izazvao je različite reakcije među analitičarima i pogođenim zajednicama. Neki vide taj potez kao davno zakašnjeli korak ka pravdi za Rohingya, dok drugi dovode u pitanje njegovo vrijeme i šire implikacije.
„Postoji dašak političke ekspeditivnosti u odluci tužioca, koristeći Rohingya da izgleda uravnoteženo“, komentirao je David Mathieson, nezavisni analitičar iz Mjanmara. Njegove izjave uslijedile su nekoliko dana nakon što je ICC izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, bivšeg ministra odbrane i Hamasovog vojnog šefa, naglašavajući proširenje obima istraga suda.
Za izbjeglice Rohingya, ova najava nudi tračak nade. “Rohingya su čekali ovo”, rekla je Senoara Khatun, učiteljica u zajednici u izbjegličkom kampu u Bangladešu. „Nadam se da će svaki zločinac biti izveden pred MKS u skladu sa zakonom.”
Međutim, skepticizam ostaje. Mnoge izbjeglice i zagovornici ljudskih prava strahuju da izdavanje naloga samo po sebi neće značajno promijeniti teške uslove s kojima se suočavaju raseljeni Rohinja ili poboljšati širu situaciju ljudskih prava u Mjanmaru.
Nalog MKS-a mogao bi produbiti izolaciju mjanmarske hunte dok bi istovremeno ojačao njene veze s autoritarnim saveznicima. Ruski predsjednik Vladimir Putin, još jedan lider protiv MKS-a, koristio je svoj nalog kao simbol prkosa institucijama predvođenim Zapadom. Slično, Min Aung Hlaing bi mogao iskoristiti optužnicu MKS-a kako bi ojačao svoje nacionalističke vjerodostojnosti među pristalicama i ojačao narativ svog režima o suverenitetu.
„Nalog MKS-a u Rusiji može se smatrati znakom časti“, rekao je Richard Horsey iz Međunarodne krizne grupe. „Posebno sa Putinom, to bi moglo pojačati njihovo drugarstvo.”
Ovo drugarstvo je očigledno u sve većem oslanjanju hunte na rusku vojnu podršku, uključujući snabdevanje oružjem i strateško savetovanje. Kina, također, ostaje ključni saveznik, nudeći ekonomsku i diplomatsku podršku koja štiti vodstvo Mjanmara od međunarodne osude.
Dok bi nalog, ako bude odobren, označio prekretnicu u međunarodnoj odgovornosti, njegovi opipljivi efekti u Mjanmaru su neizvjesni. Hunta se i dalje suočava s optužbama za nove zločine dok se bori protiv snaga otpora. Grupe za ljudska prava su dokumentovale uništavanje sela, vansudska ubistva i neselektivne bombaške napade na uporišta opozicije.
Prema Horseyju, potez MKS-a “gotovo sigurno neće promijeniti ponašanje njihovih snaga na terenu”. Umjesto toga, neki strahuju da bi to moglo potaknuti tvrdokorne nacionalističke frakcije unutar Mjanmara, produbljujući podjele i otpor međunarodnoj intervenciji.
Mathieson je ponovio ovo mišljenje, naglašavajući da postupci MKS-a predstavljaju „hladnu utjehu“ onima koji trpe nasilje u cijeloj zemlji. „Zločini se vrše svaki dan, a nekažnjivost je u izobilju“, rekao je on. “Međunarodna odgovornost je spora.”
