29. novembar (Rojters) – Rusija bi mogla koristiti svoju novu hipersoničnu raketu Orešnik za napad na “centre odlučivanja” u Kijevu kao odgovor na ukrajinsko ispaljivanje zapadnih projektila na rusku teritoriju, izjavio je u četvrtak predsjednik Vladimir Putin.
Rusija do sada nije pogodila ministarstva ukrajinske vlade, parlament ili ured predsjednika tokom 33-mjesečnog rata.
Kijev je snažno zaštićen vazdušnom odbranom, ali Putin kaže da Orešnik, koji je Rusija prvi put ispalila na ukrajinski grad prošle nedelje, nije u stanju da bude presretnut – tvrdnja koju su zapadni stručnjaci pozdravili sa skepticizmom.
„Naravno, mi ćemo na tekuće udare na rusku teritoriju odgovoriti raketama dugog dometa zapadne proizvodnje, kao što je već rečeno, uključujući i eventualni nastavak testiranja Orešnika u borbenim uslovima, kao što je učinjeno 21. novembra“, rekao je Putin. rekao je liderima sigurnosnog saveza bivših sovjetskih zemalja na samitu u Kazahstanu.
“Trenutno Ministarstvo odbrane i Generalštab biraju ciljeve za gađanje na teritoriji Ukrajine. To mogu biti vojni objekti, odbrambena i industrijska preduzeća ili centri za donošenje odluka u Kijevu”, rekao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Putinovo “promociju” Orešnika kao taktiku za ometanje pokušaja da se okonča rat, posebno od strane novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
“On ne traži završetak ovog rata. Štaviše, Putin želi da spreči druge da okončaju rat”, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
“On može nastaviti da rukuje svojim Orešnikom samo da bi osujetio napore predsjednika Trumpa koji će sigurno uslijediti nakon njegove inauguracije. Putin želi da eskalira situaciju do te mere da pokušaji predsednika Trampa propadnu. Tako da ne može okončati rat.”
Putin je rekao da je masivni ruski napad na Ukrajinu preko noći bio i odgovor na Kijevsko korištenje američkih balističkih projektila ATACMS.
Zelenski je rekao da je Rusija koristila krstareće rakete sa kasetnom municijom u napadu, čime je prekinuta struja za više od milion ljudi, nešto što je nazvao “prezirom eskalacijom”.
Zelenski je također rekao da razgovara sa zapadnim liderima, uključujući generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog kancelara Olafa Scholza, kako bi osmislili odgovor na “pokušaj Rusije da situaciju učini nepodnošljivom i odugovlači rat”.
Rusija kaže da je Ukrajina prvi put ispalila ATACMS na zapadnu Rusiju 19. novembra, što ju je navelo da odgovori dva dana kasnije ispalivši Orešnik, novu raketu srednjeg dometa, na ukrajinski grad Dnjepar.
Od tada Rusija kaže da je Ukrajina ispalila više ATACMS-a na svoju oblast Kursk 23. i 25. novembra i udarila Rusiju britanskim krstarećim projektilima Storm Shadow, nakon što su se Sjedinjene Države i Britanija po prvi put složile da dozvole Kijevu da udari duboko u unutrašnjost Ruska teritorija sa ovim oružjem.
Putin je na svom samitu ponovio da to, sa stanovišta Moskve, znači „direktnu umešanost” Zapada u oružani sukob sa Rusijom.
Putin je rekao da ruska proizvodnja naprednih raketnih sistema premašuje proizvodnju vojnog saveza NATO-a 10 puta i da Moskva planira da poveća proizvodnju.
On je rekao da Rusija ima “nekoliko” Orešnika spremnih za upotrebu – u skladu s komentarima američkih vojnih zvaničnika prošle sedmice da je nova raketa eksperimentalna i da Rusija vjerovatno posjeduje samo nekoliko njih.
Putin se po drugi put za manje od nedelju dana hvalio da je Orešnik po svojoj razornoj moći uporediv sa nuklearnim oružjem i da će sve atomizirati na mestu udara – ali je rekao da neće nositi nuklearnu bojevu glavu niti se širiti radioaktivna kontaminacija.
Zapadni sigurnosni stručnjaci kažu da bi projektil, kao i mnoge druge u ruskom arsenalu, mogao biti opremljen nuklearnom bojevom glavom.
Ukrajina je saopštila da je Orešnik ispaljen 21. novembra dostigao maksimalnu brzinu od 13.600 km/h (8.450 mph), ali izvori kažu da je nosio lažne bojeve glave, a ne živi eksploziv.
Tenzije između zaraćenih strana su naglo porasle razmjenom projektila, a Putin je prošle sedmice ažurirao rusku nuklearnu doktrinu kako bi proširio listu scenarija koji bi je mogli potaknuti da lansira nuklearno oružje.
Ali pet izvora upoznatih s američkim obavještajnim službama reklo je Reutersu da odluka SAD-a da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američko oružje dublje u Rusiju nije povećala rizik od nuklearnog napada – što je, kako su rekli, još uvijek malo vjerovatno.
