Francuski premijer Michel Barnier dobio je kratak predah u svojoj teškoj borbi da osigura odobrenje za budžet zemlje za 2025. i zadrži klimavu vlast svoje vlade. Ovo dolazi nakon što je S&P Global Ratings ponovo potvrdio svoj kreditni rejting AA za Francusku, kritični spas za naciju usred rastućih političkih i ekonomskih turbulencija.
Reafirmacija dolazi dok se Francuska bori sa sve dubljim fiskalnim izazovima i političkom fragmentacijom. U svom saopćenju, S&P je priznao otpornost druge po veličini ekonomije eurozone, kreditirajući faktore kao što su reforme tržišta rada započete pod predsjednikom Emmanuelom Macronom, snažne stope štednje u privatnom sektoru, snažan izvoz i članstvo u Evropskoj uniji.
Odluka S&P-a da zadrži francuski AA- rejting — sedam stepeni iznad statusa smeća — naglašava oprezni optimizam. Ovo stavlja Francusku u rang sa Češkom i Slovenijom, uprkos rastućim rizicima po fiskalnu stabilnost i upravljanje.
“Sve veća politička fragmentacija komplikuje fiskalno upravljanje, ponajprije odgađanjem odobravanja kredibilnog budžeta za 2025.”, naveo je S&P u svojoj analizi. Međutim, agencija je izrazila uvjerenje da će francuske vlasti nastaviti fiskalnu konsolidaciju kako bi smanjile budžetski deficit za skoro 1% BDP-a 2025. godine, što je dio šire srednjoročne strategije za rješavanje deficita.
Izgledi nude utjehu nakon smanjenja rejtinga S&P-a u maju, nakon čega je ubrzo uslijedila politička kriza izazvana Macronovim pozivom na vanredne izbore. Izbori nisu uspjeli dati jasnu većinu u Narodnoj skupštini, ostavljajući zakonodavno tijelo podijeljeno između tri bloka: ljevice, Macronove smanjene centrističke koalicije i rastućeg krajnje desničarskog Nacionalnog skupa predvođenog Marine Le Pen.
Fragmentirani politički pejzaž ometao je efikasno upravljanje, pogoršavajući fiskalne probleme. Makronovo imenovanje Barnijea da vodi manjinsku vladu u septembru označilo je obnovljeni napor za stabilizaciju situacije, ali izazovi su i dalje veliki.
Početne budžetske projekcije za 2024. predviđale su smanjenje deficita na 4,4% BDP-a, ali se sada očekuje da će stvarna cifra dostići 6,1%. Nedostatak proizlazi iz loših poreskih prihoda i zastoja u naporima da se poprave javne finansije.
Da bi se pozabavila ovim problemima, Barnijeova vlada je predložila budžet za 2025. koji ima za cilj smanjenje deficita na 5% BDP-a. Plan uključuje 60 milijardi eura (63,3 milijarde dolara) povećanja poreza i smanjenja potrošnje. Ipak, prijedlog nailazi na snažan otpor opozicionih stranaka. Le Penin nacionalni skup i ljevičarske grupe su signalizirale svoju spremnost da blokiraju budžet i potencijalno ruše vladu putem glasanja o nepovjerenju.
Sve veći politički rizik odjeknuo je na finansijskim tržištima, vršeći pritisak na francuske državne obveznice. Raspon između francuskih i njemačkih desetogodišnjih obveznica proširio se na 90 baznih poena posljednjih sedmica, što je najviši nivo od 2012. godine, prije nego što se u petak malo smanjio na 81 bazni poen.
Ova volatilnost odražava zabrinutost tržišta oko sposobnosti Francuske da se snađe u svojim fiskalnim izazovima, posebno kada Evropska centralna banka signalizira potencijalno smanjenje kamatnih stopa.
U nastojanju da smiri opozicione poslanike, Barnier je napravio ustupke u budžetu za 2025. Međutim, ovi kompromisi rizikuju da potkopaju obim fiskalne konsolidacije, izazivajući sumnju u sposobnost vlade da ispuni ciljeve smanjenja deficita.
Le Pen je pojačala pritisak, zahtijevajući pridržavanje političkih prioriteta svoje stranke. Dala je Barnieru rok do ponedjeljka da se povinuje njenim uslovima ili da se suoči sa zahtjevom za izglasavanje nepovjerenja. Takav prijedlog mogao bi se materijalizirati već u srijedu, što bi se poklopilo s Barnijeovim očekivanim pozivanjem na član 49.3 francuskog Ustava. Ova odredba omogućava vladi da zaobiđe parlamentarno glasanje za usvajanje zakona, ali takođe povećava rizik od političke reakcije.
Čak i ako Barnier preživi trenutni izazov nepovjerenja, očekuje se još glasova u decembru kako se šira debata o budžetu nastavlja.
Uprkos reafirmaciji kreditnog rejtinga Francuske, S&P je izdao otrežnjujuću procjenu fiskalne putanje nacije. Agencija sada predviđa da će se budžetski deficit za 2024. završiti na 6,2% BDP-a, što je više od prethodnih predviđanja.
„Polazna tačka za fiskalno prilagođavanje Francuske je teška“, upozorava S&P. Agencija je upozorila da bi mogla smanjiti rejting Francuske u budućnosti ako vlada ne uspije da smanji svoj deficit ili ako ekonomski rast padne ispod projekcija na duži period.
Ministar finansija Antoine Armand izrazio je oprezan optimizam nakon odluke S&P-a, ističući posvećenost vlade fiskalnoj disciplini, istovremeno priznajući rizike koje nosi politička nestabilnost.
Ako politički zastoj spriječi usvajanje budžeta za 2025. godinu, Francuska bi mogla pribjeći vanrednim mjerama poznatom kao zakon o fiskalnom kontinuitetu. Ovo bi omogućilo vladi da prikuplja poreze i isplaćuje plate u javnom sektoru, uz ograničenje potrošnje na nivoe od 2024. godine, dok se ne donese novi budžet.
Takav scenario bi izbjegao potpuno zatvaranje vlade, ali bi iskomplikovao napore za rješavanje dugoročnih fiskalnih izazova Francuske.
Tekuća budžetska kriza i politička previranja naglašavaju krhkost Macronovog predsjedništva u njegovom drugom mandatu. Njegova odluka da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše vanredne izbore dovela je do suprotnih rezultata, ostavljajući njegovu vladu oslanjajući se na slabu koaliciju u provođenju ključnih reformi.
U međuvremenu, Le Penin nacionalni skup nastavlja da dobija na zamahu, kapitalizujući nezadovoljstvo javnosti vladinim postupanjem po ekonomskim i socijalnim pitanjima. Sve veći uticaj lidera krajnje desnice predstavlja direktan izazov za Macronovu viziju centrističke, reformski orijentisane Francuske.
Dok se Barnije sprema za glasanje o nepovjerenju sljedeće sedmice, ulozi su visoki za političku i ekonomsku budućnost Francuske. Uspješan izazov mogao bi srušiti vladu, dodatno destabilizirati zemlju i narušiti povjerenje investitora. S druge strane, čak i mali opstanak mogao bi dovesti administraciju oslabljenu i njene fiskalne planove u opasnost.
Uz reafirmaciju rejtinga S&P-a koja pruža samo privremeno olakšanje, naredne sedmice će biti ključne u određivanju da li Francuska može zacrtati put ka fiskalnoj stabilnosti ili će se zavući dublje u političku i ekonomsku neizvjesnost.
Francuska budžetska kriza, postavljena u pozadini podijeljene Narodne skupštine, služi kao oštar podsjetnik na izazove s kojima se suočavaju demokratije širom svijeta dok se bore s polariziranom politikom i rastućim fiskalnim pritiscima.
