Politička budućnost južnokorejskog predsjednika Yoon Suk Yeola visi o koncu nakon što je njegov kontroverzni pokušaj uvođenja vanrednog stanja izazvao široke proteste i osude. Hiljade demonstranata izašlo je na ulice Seula, pozivajući na njegovu ostavku, ali politički analitičari su skeptični da će posrnuli predsjednik dobrovoljno odstupiti.
Predsjednik Yoon je u utorak, 3. decembra, proglasio vanredno stanje, navodeći potrebu za borbom protiv “državnih neprijatelja, antidržavnih aktivnosti i pro-sjevernokorejskih simpatizera”. Međutim, on nije pružio nikakve dokaze koji bi potkrijepili ove tvrdnje. Deklaracija, koja se smatra drastičnom i neopravdanom mjerom, naišla je na brzu reakciju zakonodavaca iz cijelog političkog spektra.
Do srijede rano ujutro, vanredno glasanje u parlamentu primoralo je Yoona da ukine naredbu o vanrednom stanju. Preokret je naglasio njegovu oslabljenu poziciju lidera sa naglom padom javnog odobravanja i ograničenom parlamentarnom podrškom.
Dr Yong-Chool Ha, direktor Centra za korejske studije Univerziteta u Washingtonu, primijetio je da Yoon vjerovatno vjeruje da su njegovi postupci pravno opravdani. “Yoon je neobična osoba. Možda je mislio da se striktno pridržava pravila, čak i ovog puta”, rekao je Ha. “Dakle, malo je vjerovatno da bi Yoon prihvatio njegovu grešku.”
Nakon Yoonove neuspjele ponude, šest opozicionih stranaka podnijelo je zahtjev za opoziv protiv njega. U prijedlogu, koji je predvodila Demokratska stranka, predsjednik se optužuje za kršenje ustava svojom deklaracijom o vanrednom stanju, što je opozicioni lider nazvao “pokušajem državnog udara”.
Za usvajanje prijedloga potrebna je dvotrećinska većina, što zahtijeva podršku najmanje osam poslanika iz Yoonove vladajuće Partije moći naroda (PPP). Očekuje se da će se glasanje održati u subotu, a politički ulozi su veliki.
Lider PPP-a Han Dong-hoon obećao je da će blokirati zahtjev za opoziv, opisujući ga kao pokušaj da se spriječi “nepripremljen haos u javnosti”. Takođe je pozvao Yoona da preuzme odgovornost za svoje postupke tako što će napustiti stranku.
Sung-yoon Lee, saradnik u Međunarodnom centru za naučnike Woodrow Wilson, vjeruje da Yoon neće proći bez borbe. “Čini se malo vjerovatno da će Yoon povući ostavku i vjerovatno će osporiti proces opoziva”, rekao je Lee, ističući pravnu pozadinu predsjednika kao bivšeg tužioca.
Ukoliko zahtjev za opoziv prođe, Ustavni sud Južne Koreje će imati konačnu riječ o Yoonovoj smjeni s funkcije. Sud trenutno ima šest sudija, od kojih je četiri imenovao Yoon, što postavlja pitanja o nepristrasnosti u postupku.
Sung-yoon Lee je primetio da je Yoon možda u početku verovao da ima dovoljno podrške da opravda svoje postupke, ali posledice su bile katastrofalne. “To je autogol, neiznuđena greška koja je njegovu političku karijeru, njegove pristalice i stranku dovela u veliki rizik”, rekao je Lee.
Yoonove akcije izazvale su masovne proteste, sa hiljadama Južnokorejaca koji su marširali kroz Seul tražeći njegovu ostavku. Zemlja ima bolnu istoriju sa vojnim diktaturama, koje su vladale skoro tri decenije i bile obilježene represijom i nasiljem. Južna Koreja je prešla na demokratiju 1988. godine, a građani Yoonove akcije smatraju izdajom svojih teško stečenih demokratskih sloboda.
“Vanredno stanje u Južnoj Koreji izaziva slike tenkova koji prevrću ljude, vojnika koji pucaju na nenaoružane civile i proizvoljna hapšenja”, rekao je Sung-yoon Lee. “Ovo se smatra značajnim nazadovanjem, politički i psihološki, za naciju.”
Yoonove političke nevolje počele su mnogo prije njegovog debakla u vanrednom stanju. Otkako je vladajuća PPP pretrpjela porazan poraz na općim izborima u aprilu, njegova administracija se borila da usvoji ključne zakone, uključujući i njegov predloženi nacrt budžeta. Njegov rejting već je pao na oko 20% prije ovonedeljnih događaja, što je dodatno učvrstilo njegov status predsjednika hromog patka.
Njegove probleme otežavaju skandali koji uključuju njegovu suprugu Kim Keon-hee, koja se suočava sa optužbama za korupciju i trgovinu uticajem. Ova pitanja su dodala ulje na bijes javnosti i umanjila povjerenje u njegovo vodstvo.
Uprkos svojim domaćim borbama, Yoon je međunarodno hvaljen zbog svojih napora da ojača veze sa Sjedinjenim Državama, Japanom i Evropom. Bio je ključni igrač u unapređenju saveza predvođenog SAD-om u indo-pacifičkoj regiji i popravljanju zategnutih odnosa s Japanom.
Međutim, kontroverza o vanrednom stanju narušila je njegovu globalnu reputaciju. “Posljednji razvoj događaja je veliki šok i izvor razočarenja za SAD i druge demokratije širom svijeta”, rekao je Lee.
Posmatrači očekuju da će Sjeverna Koreja iskoristiti političku krizu u Južnoj Koreji. Dvije Koreje ostaju tehnički u ratu, a Yoon je zadržao čvrst stav protiv Pjongjanga tokom svog mandata. Sjeverna Koreja je ranije klevetala Yoona, a stručnjaci predviđaju da će iskoristiti trenutna previranja da pojača propagandu.
“Bilo bi netipično za Sjevernu Koreju da pusti ovu spektakularnu krizu u Južnoj Koreji i Yoon-u da propadne”, primijetio je Lee. “Očekujem da će Sjeverna Koreja biti asertivnija i provokativnija, koristeći ovaj trenutak da kritizira Yoonovo vodstvo i politiku.”
Naredni dani će biti ključni za Yoonovu političku budućnost. S glasanjem o opozivu zakazanom za subotu, ishod bi mogao odrediti hoće li Južna Koreja vidjeti svoj drugi opoziv predsjednika ikada. Ako prijedlog prođe, pravne bitke koje su uslijedile će vjerovatno produžiti političku neizvjesnost, potencijalno dodatno destabilizirajući naciju.
Za Južnokorejce, kriza naglašava krhkost demokratije u zemlji koja se još uvijek bori sa sjenama svoje autoritarne prošlosti. Dok Yoonovo predsjedništvo visi o koncu, nacija pažljivo promatra, oprezni zbog implikacija za svoje demokratske institucije i globalni položaj.
