Napetosti su ponovo rasplamsale u Južnom kineskom moru ove sedmice dok su obalske straže Kine i Filipina ponudile oprečne izvještaje o pomorskom sukobu u blizini spornog Scarborough Shoala. Ova najnovija epizoda naglašava nestabilnost regiona, gdje su teritorijalni sporovi između Kine i njenih susjeda doveli do čestih sukoba, izazivajući zabrinutost za regionalnu sigurnost.
Incident je uslijedio nakon diplomatskog spora u novembru, kada je Kina formalno uspostavila osnovne teritorijalne vode oko Scarborough Shoala, poznatog u Kini kao ostrvo Huangyan, a na Filipinima kao Bajo de Masinloc. Peking je nakon toga dostavio nautičke karte Ujedinjenim narodima kako bi potvrdio svoju tvrdnju, dodatno zaoštravajući odnose s Manilom.
Kineska obalska straža optužila je četiri filipinska plovila da su nezakonito ušla u, kako je opisala, svoje teritorijalne vode oko Scarborough Shoala. Portparol obalske straže Liu Dejun naveo je da su se filipinski brodovi “opasno približili” kineskim patrolnim brodovima, što je izazvalo odbrambeni odgovor.
“Jedan od filipinskih brodova ignorirao je ponovljena upozorenja”, rekao je Liu, dodajući da su njegove akcije “ozbiljno ugrozile” sigurnost kineskog broda. Upozorio je Manilu da “odmah zaustavi kršenje, provokaciju i propagandu” ili da se suoči s odgovornošću za bilo kakve posljedice.
Peking tvrdi da je njegova obalska straža vršila “normalne patrole za provođenje zakona” u tom području. Scarborough Shoal je suštinska komponenta kineskog prava na gotovo cijelo Južno kinesko more, regiju bogatu resursima i vitalnu za globalnu trgovinu.
Filipinska obalska straža (PCG), međutim, dala je potpuno drugačiji izvještaj. U saopćenju je incident opisao kao kinesku provokaciju, optužujući pekinšku mornaricu i obalsku stražu za “agresivne akcije” protiv rutinske patrole koja se provodi zajedno s filipinskim uredom za ribarstvo.
Prema glasnogovorniku PCG komodora Jaya Tarriele, kineski brod je ispalio vodene topove na filipinski brod i zabio drugi. “Filipinski brodovi su također naišli na blokiranje, sjenčanje i opasne manevre kineske mornarice i brodova obalske straže”, rekao je Tarriela.
Filipini su izrazili ogorčenje zbog incidenta, nazvavši ga kršenjem međunarodnog pomorskog prava i prijetnjom regionalnom miru i stabilnosti.
Scarborough Shoal, koji se nalazi otprilike 220 kilometara zapadno od filipinskog ostrva Luzon, je trouglasti lanac grebena i stijena od strateškog značaja. Služi kao vitalno ribolovno područje za obje zemlje i nalazi se u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni od 200 nautičkih milja (EEZ) Filipina prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS).
Pličina je postala žarište napetosti 2012. godine kada je Kina preuzela de facto kontrolu nakon sukoba s Filipinima. Od tada, Peking je pojačao svoje prisustvo raspoređivanjem plovila obalske straže i izgradnjom obližnjih objekata, na veliku žalost Manile i njenih saveznika.
Kina je u ponedjeljak predala nautičke karte Ujedinjenim narodima u kojima su ocrtane njene teritorijalne pretenzije oko Scarborough Shoala. Peking je podnesak opisao kao legitimnu akciju za odbranu svog suvereniteta prema UNCLOS-u.
Međutim, taj potez je naišao na brze kritike sa Filipina. Jonathan Malaya, glasnogovornik filipinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, odbacio je grafikone kao “pojačanje kineske neosnovane tvrdnje o Bajo de Masinloc”. Ponovio je da plićak spada u IEZ Filipina i citirao međunarodnu arbitražnu odluku iz 2016. koja je poništila sveobuhvatne zahtjeve Kine na Južno kinesko more.
Stalni arbitražni sud u Hagu je 2016. godine presudio da kineska tvrdnja na gotovo 90% Južnog kineskog mora, zasnovana na takozvanoj „liniji od devet crtica“, nema pravnu osnovu prema UNCLOS-u. U presudi je također proglašeno da je Scarborough Shoal tradicionalno ribolovno područje za više zemalja, ali ne daje ekskluzivna prava Kini.
Kina je odbila da prizna presudu, umjesto toga intenzivirala je svoje aktivnosti u regiji, uključujući melioraciju zemljišta, izgradnju vještačkih ostrva i militarizaciju ključnih ispostava. Ovaj prkos je izazvao kritike susjednih zemalja i globalnih sila, uključujući Sjedinjene Države, koje sprovode operacije slobode plovidbe u spornim vodama.
Incident Scarborough Shoal naglašava spor napredak pregovora između Kine i Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN) o kodeksu ponašanja za Južno kinesko more. Iako je Kina izrazila podršku takvom kodeksu, članice ASEAN-a poput Filipina insistiraju na tome da on mora biti ukorijenjen u UNCLOS-u i na sveobuhvatan način rješavati sporove oko suvereniteta.
Godine dijaloga tek treba da dovedu do obavezujućeg sporazuma, djelimično zbog različitih interesa unutar ASEAN-a i nevoljkosti Kine da se obaveže na pravno provedive mjere. U međuvremenu, incidenti poput onog u blizini Scarborough Shoala naglašavaju hitnu potrebu za efikasnim mehanizmima za sprečavanje eskalacije.
Južno kinesko more je kritičan plovni put, koji nosi jednu trećinu globalne pomorske trgovine. Njegov strateški značaj i okruženje bogato resursima učinili su ga žarišnom tačkom za tenzije ne samo između Kine i Filipina, već i sa drugim kandidatima kao što su Vijetnam, Malezija i Brunej.
Filipini, ugovorni saveznik Sjedinjenih Država, sve više se oslanjaju na svoje partnerstvo s Washingtonom kako bi uravnotežili kinesku asertivnost. SAD su ponovile svoju posvećenost odbrani Filipina u skladu sa Ugovorom o međusobnoj odbrani iz 1951. godine, što dodatno komplikuje geopolitički pejzaž.
Rastuće kineske pomorske sposobnosti i uporni stav u Južnom kineskom moru također predstavljaju izazove za regionalnu stabilnost. SAD i njihovi saveznici pozvali su na pridržavanje međunarodnog prava, ali Peking je pokazao malo volje da odustane od svojih tvrdnji.
Najnovija konfrontacija dolijeva ulje na ionako nestabilnu situaciju, s objema nacijama na diplomatskim forumima. Filipini su obećali da će pokrenuti to pitanje na međunarodnim platformama, uključujući Ujedinjene nacije i ASEAN. U međuvremenu, Kina je optužila Manilu za podsticanje tenzija i podrivanje bilateralnih odnosa.
Uprkos ovim sukobima, obe zemlje imaju značajne ekonomske veze, a održavanje dijaloga je i dalje ključno. Filipinski predsjednik Ferdinand Markos mlađi nastojao je da izbalansira odnose svoje zemlje s Kinom i SAD-om, naglašavajući ekonomsku saradnju s Pekingom, istovremeno potvrđujući suverenitet nad spornim vodama.
Incident Scarborough Shoal ilustruje šire izazove upravljanja sporovima u Južnom kineskom moru. Dok obje nacije kopaju za petama, potencijal za eskalaciju je veliki, ugrožavajući ne samo bilateralne odnose već i regionalnu stabilnost.
Sa zategnutim diplomatskim kanalima i nedostupnim obavezujućim kodeksom ponašanja, uloga međunarodne zajednice u ublažavanju tenzija bit će ključna. Bilo kroz ASEAN, Ujedinjene nacije ili druge forume, kontinuirani pritisak na Kinu da se pridržava međunarodnih normi bit će od suštinskog značaja za izbjegavanje daljnjih sukoba na strateškom plovnom putu.
