Kineski ekonomski oporavak oslabio je u novembru jer je izvoz naglo usporio, a uvoz neočekivano smanjen, što je signaliziralo potencijalne probleme za drugu po veličini svjetsku ekonomiju. Do pada dolazi dok se bivši američki predsjednik Donald Trump sprema da se vrati u Bijelu kuću 2025. godine, izazivajući strah od ponovnih trgovinskih tenzija i novih carina na kinesku robu.
Najnoviji carinski podaci otkrivaju mračnu sliku: odlazne pošiljke su u novembru porasle samo 6,7% na godišnjem nivou, znatno ispod predviđenog povećanja od 8,5% i značajnog pada u odnosu na oktobarski rast od 12,7%. U međuvremenu, uvoz je pao za 3,9%, što je njegov najveći pad u devet mjeseci i prkosi očekivanjima o skromnom porastu od 0,3%.
Ove brojke ukazuju na slabu domaću potražnju i naglašavaju potrebu da Peking uvede snažnije mjere politike za stabilizaciju ekonomije, koja se već bori s izazovima poput spore potrošačke potrošnje i stalne imovinske krize.
Usporavanje izvoza odražava slabljenje globalne potražnje, faktor koji je uticao i na druge velike izvoznike poput Južne Koreje i Vijetnama. Prema Xu Tianchenu, višem ekonomistu u Economist Intelligence Unit-u, prigušeni rast na globalnim tržištima je glavni faktor koji doprinosi.
„Počeli su da se pojavljuju rani znaci povećanja trgovine u iščekivanju Trampovih tarifa sledeće godine“, rekao je Xu. “Međutim, puni uticaj neće se osjetiti do narednih mjeseci, posebno u decembru i januaru.”
Obećanje novoizabranog predsjednika Trumpa da će uvesti dodatne carine od 10 posto na kinesku robu, navodeći neuspjeh Pekinga da obuzda trgovinu prekursora fentanila, dodatno je povećalo neizvjesnost. Trump je čak nagovijestio carine koje prelaze 60%, podižući udjele za kineski industrijski sektor, koji uvelike ovisi o američkim tržištima.
U oktobru su mnogi kineski izvoznici požurili da isporuče robu u SAD, očekujući potencijalna povećanja carina. Iako je ovaj trend usporen u novembru, stručnjaci vjeruju da bi aktivnost nabavke mogla pružiti kratkoročnu podršku izvozu u narednim mjesecima.
„Očekujemo da će se izvoz ponovo ubrzati, potaknut povećanjem izvozne konkurentnosti i naporima da se uvedu carine“, rekao je Zichun Huang, kineski ekonomist u Capital Economics.
Međutim, neriješeni trgovinski sporovi s Evropskom unijom, uključujući predložene tarife do 45,3% na električna vozila kineske proizvodnje, predstavljaju dodatne rizike. Ove tenzije bi mogle stvoriti drugi trgovinski front za Peking, što bi pogoršalo izazove koje postavlja američka politika.
Na domaćem planu, nagli pad uvoza naglašava slabu potrošačku i industrijsku potražnju, pogoršavajući strah od dugotrajnog usporavanja. Uvoz ključnih roba kao što su biljna ulja, rijetke zemlje i gnojiva značajno je pao, iako su neke kategorije kao što su sirova nafta, ugalj i bakar povećale obim zbog nižih svjetskih cijena.
Trgovinski suficit Kine porastao je na 97,44 milijarde dolara u novembru, što je neznatno više od 95,72 milijarde dolara u oktobru. Iako ovo može izgledati kao pozitivan razvoj događaja, on odražava neravnotežu koja je više vođena smanjenjem uvoza nego snažnim rastom izvoza.
Usred ovih izazova, Peking je signalizirao planove za intenziviranje mjera stimulacije. Najviši lideri obećali su da će usvojiti prilagodljiviju monetarnu i fiskalnu politiku 2025. godine, s ciljem povećanja domaće potražnje i oživljavanja potrošačke potrošnje.
Ključne preporuke politike za narednu godinu uključuju održavanje ciljanog rasta od oko 5% i implementaciju značajne fiskalne podrške. U septembru je kineska centralna banka predstavila agresivne mjere monetarnog ublažavanja, uključujući smanjenje kamatnih stopa i injekciju likvidnosti od 1 bilion juana (140 milijardi dolara).
Iako su ovi koraci počeli da pokazuju određeni uticaj – proizvođači su prijavili poboljšane uslove poslovanja u novembru – oni tek treba da se prevedu u značajan rast izvoza. Mnogi proizvođači su također prijavili manje izvoznih narudžbi, naglašavajući predstojeće izazove.
Trenutne trgovinske tenzije i usporavanje privrede ponovo su pokrenuli pozive Kini da smanji oslanjanje na izvoz i da se okrene domaćoj potrošnji kao pokretaču rasta. Sada se očekuje da će kreatori politike dati prioritet sektoru potrošača u 2025. godini, pomjerajući fokus sa izvozno orijentiranog proizvodnog sektora.
Vladini savjetnici tvrde da je jačanje domaće potražnje ključno za ublažavanje utjecaja američkih carina i snalaženje u promjenjivom globalnom ekonomskom okruženju. Očekuje se da će ulaganja u infrastrukturu i industrijsku robu igrati značajnu ulogu u ovoj strategiji, jer bi snažna fiskalna potrošnja mogla pokrenuti potražnju u ovim sektorima.
„Robusni fiskalni rashodi, od kojih je većina vjerovatno usmjerena na investicije, trebali bi podstaći potražnju za industrijskim proizvodima u narednim mjesecima,“ napominje Huang iz Capital Economics-a.
Gledajući unaprijed, ekonomski izgledi Kine ostaju neizvjesni. Iako se očekuje da će se uvoz oporaviti u narednim mjesecima zbog proširene fiskalne podrške, vanjski rizici poput američkih carina i europskih trgovinskih tenzija su veliki.
Trumpov povratak u Bijelu kuću unosi dodatni sloj nepredvidivosti, jer će njegova administracija vjerovatno zauzeti tvrdolinijaški stav po pitanju trgovine. Potencijal da carine prelaze 10% na kinesku robu mogao bi značajno uticati na izvozno vođen model rasta zemlje.
Kineski kreatori politike treba da se sastanu ove sedmice kako bi finalizirali ključne ekonomske ciljeve i smjernice politike za narednu godinu. Investitori i analitičari će pomno pratiti ova dešavanja u potrazi za naznakama kako Peking planira da se nosi sa dvostrukim izazovima domaće ekonomske slabosti i spoljnotrgovinskih pritisaka.
