Kinesko ministarstvo odbrane izdalo je rijetko saopštenje koje se bavi pojačanim vojnim aktivnostima u blizini Tajvana. U snažnoj deklaraciji, Peking je branio svoje pravo na izvođenje vojnih vježbi i potvrdio svoju posvećenost suprotstavljanju nezavisnosti Tajvana, opisujući ovo pitanje kao centralno za suverenitet Kine.
Ova izjava uslijedila je nakon tjedan dana intenziviranih kineskih vojnih operacija u blizini Tajvana, što je navelo Tajpej da aktivira centar za hitne slučajeve i pojača svoj status pripravnosti. Tajvanska vlada izrazila je zabrinutost zbog razvoja vojne strategije Pekinga, okarakterizirajući nedavne poteze kao dio šireg cilja izazivanja regionalnog poretka i međunarodnih normi.
Kinesko ministarstvo odbrane u petak se pozabavilo spekulacijama o tekućim vojnim vježbama u blizini Tajvana. Iako nije ni potvrdilo ni demantovalo vežbe, ministarstvo je naglasilo nepredvidljivost vojne strategije, citirajući drevnog kineskog stratega Sun Tzua: „Kao što voda ne zadržava stalan oblik, tako ni u ratu nema stalnih uslova.
Ministarstvo je ponovilo da su odluke u vezi s vježbama određene strateškim potrebama Pekinga i evoluirajućom situacijom oko Tajvana. “Hoćemo li i kada održavati vježbe ili ne, to je na nama da odlučujemo sami prema vlastitim potrebama i situaciji borbe”, navodi se u saopštenju.
Peking je također naglasio svoj beskompromisni stav protiv onoga što smatra separatističkim pokretima na Tajvanu i svakog oslanjanja na “strane snage” za nezavisnost, što je prikriveno upozorenje Sjedinjenim Državama. „Narodnooslobodilačka vojska neće izostati i neće biti meka u svojoj borbi protiv nezavisnosti i ponovnog ujedinjenja“, saopštilo je ministarstvo.
Protekle sedmice zabilježen je neviđeni porast kineske vojne aktivnosti oko Tajvana, uz zabilježene upade ratnih aviona i brodova u Istočnom i Južnom kineskom moru. Tajvansko ministarstvo odbrane prvobitno je u četvrtak izvijestilo o 34 kineska vojna aviona koji su djelovali u blizini ostrva, ali je broj do petka smanjen na 12. Tajvanska obalska straža je također primijetila neobične manevre devet brodova kineske obalske straže, koji su se kasnije povukli.
Iznenadni porast kineske vojne prisutnosti poklopio se s nedavnim tranzitom tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea kroz Sjedinjene Države, uključujući zaustavljanja na Havajima i Guamu. Iako Peking takve posjete često smatra provokativnim i indikativnim za bliže veze između SAD-a i Tajvana, ostalo je nejasno jesu li vojne operacije bile direktno povezane s Laijevim putovanjem.
Stručnjaci za sigurnost nagađali su da bi Peking mogao organizirati vježbe kao signal Tajvanu i dolazećoj Trumpovoj administraciji da poštuju kineske teritorijalne zahtjeve i geopolitičke crvene linije.
Kao odgovor na pojačanu kinesku vojnu aktivnost, ministarstvo odbrane Tajvana je ranije ove sedmice aktiviralo centar za hitne slučajeve. Do četvrtka uveče, ministarstvo je objavilo raspuštanje centra, signalizirajući očiglednu deeskalaciju. Međutim, zvaničnici su upozorili da je šira prijetnja iz Kine i dalje značajna.
“Kineska prijetnja prema ostrvu evoluira od 2022. godine”, saopćilo je tajvansko ministarstvo odbrane, ističući pomak sa odvraćanja na strategiju usmjerenu na vršenje kontrole nad Prvim lancem ostrva. Ovaj lanac ostrva, koji se proteže od Japana preko Tajvana i duž kineske obale u Južno kinesko more, smatra se kritičnom strateškom regijom i za Kinu i za Sjedinjene Države.
Tajpej je optužio Peking da teži dugoročnim ciljevima da naruši međunarodni poredak zasnovan na pravilima i odvrati regionalne igrače. “Dugoročni cilj Kine odvraćanja regionalnih stranaka i narušavanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima neće biti podržan od strane međunarodne zajednice”, saopštilo je ministarstvo.
Eskalirajuće tenzije privukle su međunarodnu pažnju, posebno iz Sjedinjenih Država. De facto američka ambasada na Tajvanu, Američki institut na Tajvanu (AIT), priznao je porast kineske vojne aktivnosti u regionu. Međutim, umanjilo je mišljenje da su manevri direktan odgovor na posjetu predsjednika Laija SAD-u.
“Iako je kineska vojna aktivnost u regiji trenutno povišena, ne vjerujemo da je to nužno povezano s nedavnim događajima koji uključuju Tajvan”, rekao je glasnogovornik AIT-a. Bez obzira na to, Washington je više puta potvrdio svoju posvećenost sigurnosti Tajvana prema Zakonu o odnosima s Tajvanom.
Tekuća vojna aktivnost također je izazvala zabrinutost među ostalim regionalnim dionicima, uključujući Japan i Filipine, koji su izrazili podršku održavanju mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu. Analitičari upozoravaju da bi daljnje eskalacije mogle imati dalekosežne implikacije po regionalnu sigurnost i globalnu trgovinu, s obzirom na strateški značaj Tajvana i okolnih voda.
Kina smatra Tajvan otcijepljenom provincijom, što je stav ukorijenjen u posljedicama kineskog građanskog rata kada se nacionalistička vlada povukla na Tajvan 1949. Dok Tajvan djeluje kao demokratski vođen entitet sa vlastitom vojskom i ustavom, Peking je dosljedno nastojao da ostrvo pod njegovom kontrolom, silom ako je potrebno.
U protekle dvije godine, Kina je intenzivirala svoje vojno držanje oko Tajvana, priređujući ratne igre kao odgovor na događaje koje doživljava kao izazove svojim tvrdnjama. Ovo uključuje velike vježbe provedene nakon posjete tadašnje predsjednice SAD-a Nensi Pelosi Tajpeju 2022. i tokom proslave Dana državnosti Tajvana u oktobru ove godine.
Najnovija runda aktivnosti, za koje se čini da se fokusiraju na projektovanje moći preko Prvog lanca ostrva, odražava promenu u strategiji Pekinga. Ciljajući ovaj region, Kina ima za cilj da uspostavi dominaciju nad ključnim pomorskim rutama i poremeti saveze među regionalnim demokratijama.
Tajvan, pod administracijom predsjednika Tsai Ing-wen, usvojio je dvostruku strategiju jačanja domaćih odbrambenih kapaciteta uz produbljivanje veza sa saveznicima, posebno sa Sjedinjenim Državama. Ovaj pristup je uključivao značajna ulaganja u napredno naoružanje, jačanje vojnih rezervi i jačanje mjera kibernetičke sigurnosti.
Na međunarodnoj sceni, Tajvan je nastojao da dobije šire priznanje i podršku, što je potez na koji Peking gleda sa sumnjom. Iako većina zemalja, uključujući Sjedinjene Države, službeno ne priznaju Tajvan kao suverenu državu, neformalne veze i odbrambene obaveze su ojačale posljednjih godina.
Tranzit predsjednika Laija kroz Sjedinjene Države, iako je službeno opisan kao nezvaničan i skroman, naglašava delikatnu ravnotežu koju Tajpej mora održavati u vođenju odnosa s Washingtonom, izbjegavajući pritom dalje provokacije Pekinga.
Kako tenzije i dalje tinjaju, čini se da obje strane ne žele povući. Za Kinu Tajvan predstavlja sastavni dio njenog nacionalnog identiteta i kritičnu komponentu njenih regionalnih ambicija. Za Tajvan, ulozi su egzistencijalni, a njegovi ljudi u velikoj većini favorizuju status quo de facto nezavisnosti.
Međunarodni posmatrači upozoravaju da bi pogrešna procjena bilo koje strane mogla dovesti do šireg sukoba sa katastrofalnim posljedicama. Za sada, situacija ostaje u fluktuaciji, i Peking i Tajpej kreću nesigurnim putem prepunom rizika i neizvjesnosti.
