ASTANA – Astana Times je pripremio izbor članaka iz globalnih medija koji pokrivaju Kazahstan. Ovosedmični sažetak stranih medija uključuje teme kao što su Srednji koridor, kazaški jezik, digitalizacija poljoprivrednog sektora u Kazahstanu i još mnogo toga.
Spomenik Baiterek u Astani. Fotografija: shutterstock.com
Digitalizacija u poljoprivrednom sektoru Kazahstana može podržati globalne napore za sigurnost hrane
Stručnjak članak objavljeno u Emerging Europe 13. decembra tvrdi da strateška lokacija Kazahstana, ogromna obradiva površina i sve veće investicije u tehnologiju pozicioniraju zemlju kao vrijedan doprinos podršci naporima međunarodne zajednice da osigura stabilnost hrane.
„Jedan od deset najvećih svjetskih izvoznika žitarica, njegova ekspanzivna obradiva površina, povoljna klima za usjeve žitarica i strateška lokacija duž ključnih trgovačkih puteva omogućavaju mu da snabdijeva žitom regije u kojima vlada nedostatak, kao što su Centralna Azija, Bliski istok i dijelovi Afrika.
Kombinujući tradicionalnu poljoprivredu sa inovativnim digitalnim rešenjima, Kazahstan sada povećava efikasnost, produktivnost i održivost”, navodi se u članku.
Prema članku, integracijom tehnologija kao što su GPS vođena oprema, sistemi za praćenje vlage u tlu i digitalne platforme, zemlja nastoji stvoriti efikasniji, otporniji i održiviji poljoprivredni sistem. Pilot projekti u regionima kao što su Severni Kazahstan, Akmola, Karaganda i Kostanaj pokazali su kako precizna poljoprivreda optimizuje vodu, đubriva i seme, povećavajući prinose, smanjujući troškove i minimizirajući uticaj na životnu sredinu.
Zašto Kina preuzima veću odgovornost u Centralnoj Aziji
South China Morning Post objavio je stručnjaka članak 11. decembra, tvrdeći da se, usred povećanja investicija i većeg naglaska na sigurnosti, kinesko prisustvo u centralnoj Aziji razlikuje od njenog dometa u druge regione.
U članku se napominje da je Kazahstan primarni partner Kine u regionu, postigavši istorijski rekord od 41 milijardu dolara u trgovini u 2023. i doprinoseći skoro 24 milijarde dolara kazahstanskoj ekonomiji u proteklih 15 godina.
„Kina je dala prioritet svojoj ekonomskoj saradnji sa Kazahstanom, postavši četvrti najveći investitor u kazahstansku ekonomiju 2023. godine, sa bruto prilivom od 1,7 milijardi dolara. Kazahstan je prošlog mjeseca potpisao osam komercijalnih sporazuma u vrijednosti od 2,5 milijardi dolara sa kineskim kompanijama tokom posjete kazahstanskog premijera Olzhasa Bektenova Šangaju”, navodi se u članku.
U članku se zaključuje da će Centralna Azija ostati prioritet za Peking ne samo zbog svoje blizine, već i zbog toga što njegovanje stabilne i integrirane Centralne Azije osigurava stabilnost na zapadnom krilu Kine.
EU i Kina traže proširenje uticaja na vitalnu trgovinsku rutu Srednjeg koridora
Euractiv je objavio an članak 9. decembra o odnosima Evropske unije i Kazahstana.
U članku se ističe da je promet na Srednjem koridoru porastao za 68% u prvih 10 mjeseci, dok je kontejnerski promet porastao 2,7 puta, a pošiljke iz Kine su porasle 25 puta.
“Kazahstan širi svoju mrežu terminala duž Srednjeg koridora kako bi poboljšao trgovinsku povezanost i logistiku. Kako se geopolitika mijenja, ovaj trgovački put je od najveće važnosti za nekoliko ključnih globalnih igrača.
Srednji koridor, poznat i kao Trans-Kaspijska međunarodna transportna ruta (TITR) – multimodalni trgovački put koji povezuje Kinu i Evropu kroz centralnu Aziju i južni Kavkaz”, navodi se u članku.
Kazahstanski ministar saobraćaja Marat Karabajev dao je izjavu tokom sastanka vlade krajem novembra, najavljujući planove zemlje za izgradnju terminala u evropskom dijelu rute.
Terminali su već pušteni u rad u Xianu (Kina) i luci Poti (Gruzija), dok je u toku izgradnja kontejnerskih čvorišta u Aktauu u saradnji s kineskom kompanijom i multifunkcionalnim terminalom Sarzha u luci Kuryk.
Azerbejdžan, Kazahstan i Kina ubrzavaju napore za proširenje Srednjeg koridora
Bne Intellinews je takođe objavio članak o Srednjem koridoru 11.12.
Azerbejdžan, Kazahstan i Kina započeli su značajan projekat u kaspijskom regionu, uspostavljanja intermodalnog teretnog terminala u međunarodnoj pomorskoj trgovačkoj luci Baku u Alatu. Očekuje se da će terminal značajno povećati količinu kontejnerskih vozova duž rute Kina-Evropa-Kina putem TITR-a. To će smanjiti troškove transporta i pojednostaviti vrijeme rukovanja teretom.
U članku se napominje da je projekat i blagovremen i kasnio, s obzirom na brzo rastući teretni promet duž TITR-a. Dana 3. decembra, 300. kontejnerski blok voz iz Kine za Azerbejdžan preko Kazahstana je upućen ovom rutom. Prema Azerbejdžanskim željeznicama CJSC, obim tereta prevezenog duž TITR-a iz Kine ove godine je premašio 27.000 kontejnera ekvivalentne jedinice (TEU) od dvadeset stopa, što je 25 puta više u odnosu na isti period prošle godine.
Planovi za 2025-2026 uključuju utrostručenje broja blok vozova iz Kine za Evropu, s ciljem dostizanja 1.000 vozova do 2027. Nadalje, otpočele su pošiljke tereta u suprotnom smjeru; 24. novembra je otpremljen prvi izvozni blok voz iz Bakua za Xian, koji se sastojao od 62 kontejnera od četrdeset stopa. Do kraja godine očekuje se otprema 600 kontejnera sa 15.000 tona izvoznog tereta.
Kazahstan i Kina digitalizuju carinske procedure na Srednjem koridoru
Kazahstan Temir Zholy (KTZ), kazahstanska nacionalna željeznička kompanija, najavila je digitalizaciju procedura carinskog prijavljivanja za tranzitni teret duž TITR-a na granici između Kazahstana i Kine, prijavljen Times of Central Asia 9. decembra.
U saradnji sa Global DTC-om, KTZ Express – podružnica KTZ-a – pokrenula je digitalnu platformu Tez Customs. Ovaj sistem prebacuje carinske operacije u format bez papira, smanjujući vrijeme obrade na samo 30 minuta nakon dolaska voza na graničnu stanicu.
Platforma omogućava preliminarnu pripremu dokumenata, automatsku registraciju i izdavanje tranzitnih deklaracija. Ove mogućnosti optimizuju logističke procese, povećavaju transparentnost u svim fazama carinjenja i značajno smanjuju vreme potrebno za carinske operacije.
Od maja, Tez Carina je u potpunosti automatizovala procese carinjenja za tranzitni teret duž rute Kina – Centralna Azija preko Kazahstana, tačnije duž deonice Altynkol-Saryagash. U oktobru je njegov obim proširen na teret koji se prevozi srednjim koridorom.
Srednji koridor želi da izoluje globalne lance snabdevanja od geopolitičkog rizika
Geopolitical Monitor, kanadski medij, objavio je ekspert članak 12. decembra, tvrdeći da Srednji koridor nudi rješenje za stabilizaciju globalne trgovine.
U članku se napominje da je Kazahstan već dugo podržavao projekat i nedavno je najavio svoju namjeru da poveća broj kontejnerskih vozova na 600 godišnje kako bi zadovoljio rastuću potražnju. Dodaje se da Kazahstan proširuje Srednji koridor sa razvojem luka duž istočne obale Kaspijskog mora u Aktau i Kuryku.
„U Aktauu su u toku planovi za stvaranje kontejnerskog čvorišta od 300.000 TEU u saradnji sa kineskom lučkom grupom Lianyungang, čime se povećava kapacitet kontejnera i međunarodne trgovinske veze. U međuvremenu, Kuryk gradi multifunkcionalni terminal Sarja za smještaj raznovrsnog tereta, poput žitarica i ulja, dodatno diverzificirajući logističke sposobnosti zemlje i jačajući njenu globalnu povezanost”, navodi se u članku.
Kazahski jezik dobija svoj nacionalni LLM uz revolucionarno partnerstvo kazahstanskih istraživačkih institucija i VEON-ovog QazCode-a
VEON doo (Nasdaq: VEON), globalni digitalni operater, prijavljen o pokretanju otvorenog kodnog modela velikog jezika na kazahstanskom jeziku (Kaz-LLM), koji je razvio konzorcij kojim koordinira kazahstansko Ministarstvo za digitalnu, inovaciju i zračnu industriju. Razvoj Kaz-LLM vodio je Institut za pametne sisteme i veštačku inteligenciju Univerziteta Nazarbajev (ISSAI NU) u Kazahstanu, u partnerstvu sa VEON-ovim QazCode-om, Beeline Kazakhstan i Astana Hub-om.
Sa preko 150 milijardi tokena prikupljenih, kuriranih, sintetiziranih i prevedenih, Kaz-LLM je sposoban za interakciju na kazahstanskom jeziku, kao i na turskom, engleskom i ruskom. Sa verzijama od 8 milijardi i 70 milijardi parametara, Kaz-LLM, razvijen u Kazahstanu, pomoći će ubrzanju stvaranja i usvajanja proizvoda i usluga zasnovanih na umjetnoj inteligenciji u zemlji. Model je objavljen na platformi Hugging Face za programere, prije njegovog potpunog lansiranja.
Kazahstanski aktivisti pokrenuli globalni pokret za spas Kaspijskog mora
Kazahstanski aktivisti za zaštitu životne sredine, naučnici i misaoni lideri pozivaju međunarodnu zajednicu da se pozabavi ekološkom krizom u Kaspijskom moru pokretanjem novog globalnog pokreta, Save the Caspian Sea, prijavljen Trend 12. decembra.
Nekada najveća zatvorena kopnena vodna površina, koja je izdržavala preko 270 miliona ljudi širom Rusije, Kazahstana, Turkmenistana, Irana i Azerbejdžana, Kaspijsko more je sada u opasnosti. Nivoi vode opadaju alarmantnom brzinom od 70 centimetara godišnje, a dijelovi Kazahstana već su svjedoci povlačenja obale do 18 kilometara. Do kraja stoljeća, more bi se moglo smanjiti za još 18 metara, što bi dovelo do katastrofalnih posljedica po obalne zajednice, lokalne ekonomije i ekosisteme zavisne od ovog vitalnog resursa. Kriza je već evidentna u masovnom izumiranju rijetkih kaspijskih foka, s preko 4.000 otkrivenih leševa u samo posljednje dvije godine, što je tmuran pokazatelj ekološke katastrofe koja se odvija.
