Politički krajolik u Južnoj Koreji bio je u petak poremećen kada je opozicioni lider Lee Jae-myung iz Demokratske stranke pozvao na opoziv predsjednika Yoon Suk Yeola. Podebljana deklaracija stigla je dan prije dugo očekivanog parlamentarnog glasanja o novom zakonu o opozivu. Ovo je uslijedilo nakon kontroverznog i kratkotrajnog uvođenja vanrednog stanja od strane predsjednika Yoona ranije ovog mjeseca.
Lee se nije obazirao na riječi u svojoj izjavi, tvrdeći da je opoziv “najbrži i najefikasniji način da se okonča konfuzija” koja je zahvatila naciju. Njegove izjave odražavaju rastuće nezadovoljstvo Yoonovom administracijom, koja se suočava sa sve većim kritikama zbog podrivanja vladavine prava i pogoršanja političkih podjela.
Predsjednik Yoon je 3. decembra šokirao naciju uvođenjem vanrednog stanja, navodeći prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Deklaracija je povučena manje od šest sati kasnije, ali je šteta već učinjena. Kritičari su optužili Yoona da je prekoračio svoja ovlaštenja i gurnuo zemlju u ustavnu krizu. Incident je izazvao široku osudu, a pravni stručnjaci, grupe civilnog društva i opozicione stranke doveli su u pitanje legitimnost tog poteza.
Yoonovo opravdanje za vanredno stanje usredotočilo se na navodne prijetnje javnom redu, ali opozicioni lideri su ove tvrdnje odbacili kao neosnovane. Brzo ukidanje dekreta, tvrde oni, ukazuje da Yoon nije imao pravne i političke osnove za tako drastičnu mjeru.
„Vanredno stanje je relikt autoritarne vladavine, a ne oruđe demokratske vlade“, rekao je Kim Hyun-woo, profesor ustavnog prava na Nacionalnom univerzitetu u Seulu. “Ova akcija je postavila opasan presedan i potkopala povjerenje u Predsjedništvo.”
Posljedice Yoonove odluke bile su brze i dalekosežne. U većim gradovima izbili su javni protesti, a demonstranti su tražili ostavku predsjednika. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju značajan pad Yoonove ocjene odobravanja, pri čemu su mnogi Južnokorejci izrazili zabrinutost zbog njegove sposobnosti da vlada.
Dolivajući ulje na vatru, Yoon je u četvrtak eskalirao tenzije optužujući opoziciju da sabotira vladu i navodeći sjevernokorejski sajber napad na izbornu komisiju. On je sugerisao da je navodni hak bacio sumnju na poraz njegove stranke na aprilskim parlamentarnim izborima, tvrdnju koja je naširoko kritikovana kao neosnovana.
“Okrivljavanje opozicije i pozivanje na Sjevernu Koreju bez konkretnih dokaza očajnički je pokušaj da skrene pažnju sa vlastitih neuspjeha”, rekao je Cho Mi-young, politički analitičar.
Demokratska stranka, koja ima većinu u jednodomnom parlamentu, iskoristila je krizu kako bi potaknula Yoonov opoziv. Stranka je predstavila drugi zakon o opozivu nakon što je Yoon preživio početni pokušaj prošle subote, kada je većina članova vladajuće Partije moći naroda (PPP) bojkotirala glasanje.
Ovaj put, međutim, čini se da je opozicija dobila na zamahu. Nekoliko članova PPP-a javno je izrazilo podršku opozivu, što odražava rastuće lomove unutar vladajuće stranke. Da bi zakon bio usvojen, opoziciji će trebati najmanje osam članova PPP-a da pređu prolaz i pridruže se potrebnoj dvotrećinskoj većini.
“Jučerašnje izjave predsjednika Yoona nisu bile ništa drugo do objava rata narodu”, rekao je Lee Jae-myung u petak. “Pokazao je da svoj politički opstanak daje prioritet stabilnosti nacije.”
Leejeva retorika je ohrabrila opozicione zakonodavce i pristalice, koji tvrde da opoziv nije samo politička nužnost već i moralni imperativ.
Kako se glasanje o opozivu nazire, Južna Koreja ostaje u stanju političke neizvjesnosti. Mogućnost smjene postojećeg predsjednika putem opoziva je rijetka i puna izazova, ali nije bez presedana. Opterećenje tadašnje predsjednice Park Geun-hye 2017., nakon velikog korupcionaškog skandala, ostaje svježe u glavama Južnokorejaca.
Pravni stručnjaci upozoravaju da bi proces opoziva mogao produbiti podjele i dovesti do višemjesečne političke paralize. Ako prijedlog zakona bude usvojen, bit će upućen Ustavnom sudu, koji će imati konačnu riječ o tome hoće li Yoon biti smijenjen.
„Ovo je kritična tačka za demokratiju Južne Koreje“, rekao je dr. Park Jin-woo, politikolog. “Proces se mora voditi transparentno i uz poštovanje vladavine prava kako bi se osiguralo povjerenje javnosti u ishod.”
Unutar vladajućeg JPP-a, Yoonovo vodstvo se sve više dovodi u pitanje. Dok su se partijski tvrdolinijaši okupili oko predsjednika, umjereni su izrazili zabrinutost zbog smjera administracije.
„Ne mogu mirne savjesti braniti postupke predsjednika“, rekao je jedan poslanik PPP-a koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman. “Uvođenje vanrednog stanja i posljedice koje su uslijedile bile su katastrofalne za našu stranku i državu.”
Sve veće neslaganje unutar PPP-a ohrabrilo je opoziciju i povećalo vjerovatnoću opoziva. Ako bude uspješan, taj bi potez mogao preoblikovati politički krajolik Južne Koreje, ostavljajući JPP u neredu uoči ključnih izbora sljedeće godine.
Osim neposredne političke drame, kriza je pokrenula šira pitanja o stanju južnokorejske demokratije. Kritičari tvrde da Yoonovi postupci odražavaju zabrinjavajući trend preterivanja izvršne vlasti, dok pristalice tvrde da je on nepravedno na meti neprijateljske opozicije.
Situacija je takođe privukla međunarodnu pažnju, a strane vlade i posmatrači pažljivo prate razvoj događaja. Status Južne Koreje kao stabilne demokratije i ključnog američkog saveznika u regionu doprinosi aktuelnoj krizi.
„Demokratske institucije Južne Koreje se testiraju“, rekao je Michael Green, viši analitičar Centra za strateške i međunarodne studije. “Način na koji se ova kriza riješi imat će implikacije ne samo na domaćem, već i na položaj zemlje na globalnoj sceni.”
Dok se zakonodavci pripremaju za glasanje o nacrtu zakona o opozivu, obje strane se pripremaju za obračun s visokim ulozima. Za predsjednika Yoona, ishod bi mogao odrediti njegov politički opstanak. Za opoziciju to predstavlja priliku da uspostave svoju dominaciju i pozovu administraciju na odgovornost.
