Kineska industrijska proizvodnja pokazala je blagi napredak u novembru 2024., nudeći tračak nade za ekonomiju koja se bori sa slabom domaćom potrošnjom i nadolazećim trgovinskim izazovima. Međutim, slab rast maloprodaje naglasio je hitnu potrebu za agresivnijim mjerama stimulacije jer se nacija priprema za potencijalne ekonomske turbulencije pod drugom Trumpovom administracijom u Sjedinjenim Državama.
Pomešani ekonomski podaci, koje je objavio Nacionalni biro za statistiku (NBS) u ponedeljak (16. decembra), naglašavaju delikatan čin balansiranja sa kojim se suočavaju kineski kreatori politike. S obzirom na to da će trgovinske tenzije eskalirati i domaća potrošnja ne uspijeva snažno da se oporavi, Peking je pod sve većim pritiskom da otkrije mjere za jačanje ekonomske stabilnosti do 2025. godine.
Kineska industrijska proizvodnja je u novembru porasla 5,4% na godišnjem nivou, što je više od oktobarskog rasta od 5,3% i nadmašilo prognozu od 5,3% u anketi Reutersa. Ovaj porast je potaknut skromnim dobicima u proizvodnji i aktivnostima vezanim za infrastrukturu, što odražava djelomični uspjeh nedavnih mjera ublažavanja politike usmjerenih na jačanje proizvodnje.
Ključni sektori, kao što su električna vozila i obnovljivi izvori energije, i dalje su dobro poslovali. Međutim, analitičari upozoravaju da povećanje industrijske proizvodnje možda neće biti održivo, posebno jer vanjska potražnja opada zbog globalne ekonomske neizvjesnosti.
“Čini se da je kineska ekonomija usporila prošlog mjeseca, uprkos vjetrovima u leđa od nedavnog ublažavanja politike,” rekao je Julian Evans-Pritchard, šef kineske ekonomije u Capital Economics. “Sumnjamo da stimulacija može donijeti nešto više od kratkotrajnog poboljšanja, ne samo zato što je malo vjerovatno da će trenutna snaga izvozne potražnje potrajati kada predsjednik Trump počne provoditi neke od svojih tarifnih prijetnji.”
Nasuprot tome, maloprodaja – ključni pokazatelj potrošačke potrošnje – porasla je samo 3,3% na godišnjem nivou u novembru, što je značajno usporavanje u odnosu na oktobarski rast od 4,8%. Rezultat je bio daleko ispod očekivanja analitičara o porastu od 4,6%, uprkos snažnim promocijama kupovine putem interneta tokom šoping festivala na Dan samaca i programima trgovine koje subvencioniše vlada koji imaju za cilj poticanje prodaje automobila.
Slab učinak maloprodaje naglašava krhkost kineskog potrošačkog sektora, koji se bori da se oporavi od pandemije COVID-19 i tekućih ekonomskih prepreka. Kreatori politike suočavaju se s izazovom vraćanja povjerenja potrošača, posebno zato što je štednja domaćinstava i dalje jako povezana u sektoru nekretnina koji se bori.
Portparol NBS Fu Linghui pokušao je da umiri tržišta, navodeći da se širi trend oporavka potrošnje nije preokrenuo. Međutim, on je priznao da će biti potrebni ciljaniji napori kako bi se održao ekonomski zamah do 2025. godine.
Investicije u osnovna sredstva (FAI), još jedan kritični stub kineske ekonomije, takođe su pokazale znake zamora. FAI je porastao za 3,3% u periodu januar-novembar u odnosu na isti period godinu dana ranije, što je neznatno manje u odnosu na rast od 3,4% zabilježen u periodu januar-oktobar. Dok su investicije u infrastrukturu pružile određenu podršku, slabe investicije privatnog sektora i oprezno raspoloženje na tržištu nekretnina uticali su na ukupni učinak.
Tržište nekretnina – kamen temeljac kineske ekonomije – i dalje predstavlja značajan faktor. Iako su cijene novih kuća u novembru pale najsporijim tempom u posljednjih 17 mjeseci, signalizirajući izvjesnu stabilizaciju, sektor nastavlja da se bori sa slabom potražnjom i viškom zaliha. Kreatori politike uveli su mjere za podršku sektoru, uključujući smanjenje stopa na hipoteke, smanjenje zahtjeva za uplatom učešća i nuđenje poreskih olakšica. Međutim, analitičari vjeruju da je značajan oporavak nekretnina još uvijek daleko.
“Većina analitičara kaže da je siguran oporavak u sektoru nekretnina izgleda daleko”, primijetio je Hao Hong, glavni ekonomista GROW Investment Group sa sjedištem u Šangaju.
Ekonomski podaci dolaze nakon prošlonedeljne Centralne ekonomske radne konferencije (CEWC), godišnjeg sastanka za utvrđivanje dnevnog reda na kojem su najviši kineski lideri izneli svoje prioritete za narednu godinu. Zvaničnici su obećali da će povećati budžetski deficit, izdati više državnog duga i staviti jači naglasak na povećanje potrošnje.
CEWC je također ponovio “prikladno labav” stav monetarne politike, što je odstupanje od opreznog pristupa posljednjih godina. Ovaj pomak, koji uključuje ciljane mjere za podsticanje domaće potražnje, odražava prepoznavanje od strane Pekinga strukturnih izazova sa kojima se suočava ekonomija.
“Govore o nekonvencionalnim političkim potezima, umjerenom labavljenju monetarne politike i promoviranju domaće potrošnje”, rekao je Hao Hong. “To pokazuje da privlači veliku pažnju s vrha.”
Međutim, neposredan uticaj ovih mjera će vjerovatno biti ograničen. Hong je napomenuo da se konkretni stimulativni planovi možda neće materijalizirati do marta 2025. godine, kada se očekuje da će kineske “dvije sjednice” – godišnji sastanci zakonodavnog tijela i najvišeg političkog savjetodavnog tijela – detaljno razjasniti konkretne ekonomske politike.
Dodatak izazovima Pekinga je mogućnost pojačanih trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Državama. Predsjednik Donald Trump, koji će započeti svoj drugi mandat u januaru, obećao je da će uvesti carine koje prelaze 60 posto na kineski uvoz. Ovo bi označilo značajnu eskalaciju trgovinskog rata i moglo bi smanjiti rast kineskog BDP-a za 1 procentni poen 2025. godine, prema anketi Reutersa.
Kao odgovor, kineski kreatori politike su navodno razmotrili mogućnost da juan oslabi kako bi ublažili uticaj američkih carina. Međutim, državni medij Xinhua je naglasio posvećenost Pekinga održavanju osnovne stabilnosti juana, odražavajući oprezan pristup rukovodstva upravljanju valutnom politikom.
Uz tradicionalne monetarne alate kao što je smanjenje kamatnih stopa koje daje sve manji prinos, analitičari pozivaju na inovativnije pristupe za stimulaciju ekonomije. Hao Hong je predložio mjere kao što su povećanje naknada za zdravstvenu zaštitu i povećanje minimalnih plata kako bi se povećala potrošačka moć domaćinstava.
“Ovo su vrste strukturnih reformi koje su potrebne da bi se pokrenuo dugoročni rast i osigurala ekonomska stabilnost”, rekao je Hong.
Gledajući unaprijed, ekonomski izgledi Kine ostaju neizvjesni. Dok su kreatori politike posvećeni postizanju cilja rasta od oko 5,0% sljedeće godine, dvostruki pritisci slabe domaće potražnje i eskalacije trgovinskih tenzija u SAD predstavljaju značajne rizike.
Rast BDP-a od 4,5% u 2025. godini, u odnosu na procijenjenih 4,9% ove godine. Očekivano usporavanje naglašava hitnost da Peking provede efikasne mjere stimulacije i upravlja složenom interakcijom domaćih i međunarodnih izazova.
