Muhammad Yunus, privremeni lider Bangladeša i dobitnik Nobelove nagrade, najavio je u ponedjeljak da bi opći izbori mogli biti održani ili krajem 2025. ili početkom 2026. Deklaracija dolazi četiri mjeseca nakon što je revolucija predvođena studentima srušila dugogodišnji režim bivšeg premijera Sheikh Hasine , označavajući ključnu promjenu u turbulentnom političkom pejzažu nacije.
Yunus, 84, globalno poznat kao pionir mikrofinansiranja, imenovan je za “glavnog savjetnika” prelazne vlade nakon ustanka. Otkako je preuzeo dužnost, suočio se sa sve većim pritiskom da zacrta jasan put ka obnavljanju demokratskih procesa u južnoazijskoj državi od oko 170 miliona ljudi.
„Datumi izbora mogli bi biti fiksirani do kraja 2025. ili prve polovine 2026. godine“, rekao je Yunus u televizijskom obraćanju. On je naglasio da vremenski okvir zavisi od kritičnih reformi i konsenzusa među političkim strankama, koje su pretrpjele godine represije pod Hasinom vladom.
Najava je uslijedila nakon avgustovske revolucije u kojoj su hiljade demonstranata, predvođenih studentima i grupama civilnog društva, upali u premijersku palatu u Daki. Hasina, 77, pobjegla je u Indiju helikopterom dok su nemiri zahvatili glavni grad. Pobuna je kulminirala krahom njene 15-godišnje vladavine, mandata koji je bio narušen optužbama za korupciju, kršenje ljudskih prava i izbornu manipulaciju.
U sedmicama koje su prethodile njenom svrgavanju, stotine su ubijene, prvenstveno policijskom paljbom, tokom masovnih protesta. Neposredno nakon toga, brojni lojalisti Avami lige bili su mete odmazdi, naglašavajući dubinu javnog bijesa protiv njenog režima. Hasina vlada je optužena da koristi sudove i civilne institucije kao političko oruđe za učvršćivanje vlasti, potkopavajući demokratski okvir Bangladeša.
Yunus je priznao ogromnu težinu zadatka sa kojim se suočava njegova administracija. „Obnavljanje demokratskih institucija u Bangladešu je izuzetno težak izazov“, rekao je on. “To zahtijeva promišljene reforme i kolektivne napore kako bi se osigurala dugoročna stabilnost.”
U središtu Yunusove vizije je revizija izbornog sistema kako bi se spriječile zloupotrebe koje su mučile prošle izbore. Posljednji opći izbori u Bangladešu, održani u januaru, naširoko su osuđeni kao ni slobodni ni pošteni. Bojkotirani od strane opozicionih stranaka usred brutalne akcije vlade, izbori su omogućili Hasininoj Awami ligi da odnese pobjedu bez protivljenja.
Jedna od ključnih reformi koje je Yunus predložio je stvaranje ažuriranog i tačnog biračkog spiska. Privremeni vođa opisao je zadatak kao „složen“, koji uključuje uklanjanje lažnih unosa uz registraciju miliona glasača koji prvi put biraju iz brzo rastuće populacije mladih.
“Ako političke stranke pristanu da se izbori održe ranije uz minimalne reforme, kao što je besprijekoran birački spisak, izbori bi mogli biti održani do kraja novembra”, sugerirao je Yunus. Međutim, on je napomenuo da bi sveobuhvatna reformska agenda zahtijevala više vremena, što bi moglo odgoditi izbore za nekoliko mjeseci.
Yunus je također podijelio svoju težnju za učešćem glasača bez presedana. “Sanjam da osiguram 100 posto izlaznosti birača”, rekao je. “Ako se to može postići, nijedna vlada se više nikada neće usuditi da građanima oduzme pravo glasa.”
Revolucija je donijela dramatične promjene u političkom pejzažu Bangladeša. Bivša opozicija, predvođena Nacionalističkom partijom Bangladeša (BNP), pokušava se obnoviti nakon višegodišnjeg potiskivanja pod Hasinom administracijom. Hiljade lidera i aktivista BNP-a bilo je zatočeno ili prisiljeno u izgnanstvo tokom njene vladavine, a stranka je uglavnom bila po strani u nacionalnoj politici.
Yunusova prelazna vlada obavezala se da će osigurati odgovornost za zloupotrebe počinjene tokom Hasininog mandata. “Oni odgovorni za kršenje ljudskih prava i korupciju suočit će se s pravdom”, izjavio je on, potvrđujući da je raspisan nalog za Hasinino hapšenje.
Uprkos ovim naporima, Yunusova vlada se suočila sa kritikama sa raznih strana. Neki su doveli u pitanje da li privremena administracija, koja nije izabrana i koja djeluje u jeku revolucije, može efikasno upravljati delikatnom ravnotežom između pravde i pomirenja. Drugi su zabrinuti zbog potencijala za nemire ako se rok za izbore predugo odgodi.
Politička previranja u Bangladešu pogoršala su postojeće ekonomske izazove. Inflacija, nezaposlenost i nejednakost u prihodima su goruća briga za Yunusovu administraciju, koja mora stabilizovati ekonomiju dok istovremeno provodi političke reforme.
Kao osnivač Grameen banke i šampion mikrofinansiranja, Yunus se dugo zalagao za ekonomski razvoj građana. U svom obraćanju, on je istakao važnost osnaživanja marginalizovanih zajednica i podsticanja preduzetništva kao sredstva za rešavanje ekonomskih dispariteta.
Yunus je takođe pokrenuo komisije za borbu protiv sistemske korupcije, sveprisutnog pitanja koje je ometalo rast i upravljanje Bangladeša. “Bez rješavanja problema korupcije, sve reforme koje preduzmemo biće uzaludne,” upozorio je on.
Vremenski okvir za izbore izazvao je različite reakcije širom Bangladeša. Grupe civilnog društva i studentski lideri koji su predvodili revoluciju izrazili su oprezan optimizam, ali su naglasili potrebu za transparentnošću i inkluzivnošću u procesu reformi.
„Mi podržavamo Yunusovu posvećenost reformama, ali ljudi moraju biti informisani o svakom koraku“, rekla je Farhana Rahman, istaknuta studentska aktivistica. “Ova revolucija se odnosila na vraćanje naše demokratije, a to znači uključivanje građana u donošenje odluka.”
U međuvremenu, međunarodni posmatrači pozvali su Yunusa da kao prioritet postavi stabilnost i osigura da tranzicija ka demokratiji bude mirna. Ujedinjeni narodi i Evropska unija ponudili su podršku za izborne reforme i napore za registraciju birača, prepoznajući značaj Bangladeša kao regionalnog igrača u Južnoj Aziji.
Međutim, neki analitičari su izrazili zabrinutost zbog potencijala političke polarizacije. “Što se izbori duže odgađaju, to je veći rizik od nemira”, rekao je dr. Sayeed Alam, politikolog sa Univerziteta u Daki. „Istorija Bangladeša pokazuje da vakuum moći često dovodi do nestabilnosti.”
Uprkos izazovima, Yunus se i dalje nada da bi Bangladeš mogao izaći jači iz trenutnih previranja. Njegova administracija je dala prioritet uključivanju različitih političkih aktera u dijalog kako bi se izgradio konsenzus o putu naprijed.
“U ovom trenutku tranzicije, moramo zapamtiti da je naš krajnji cilj stvaranje demokratije koja zaista predstavlja volju naroda”, rekao je Yunus u svom obraćanju.
Za mnoge Bangladešane, njegove riječi nude tračak nade u zemlji koja je pretrpjela decenije političkih sukoba. Dok se nacija bori s posljedicama revolucije i zastrašujućim zadatkom obnove svojih institucija, Yunusovo vodstvo bit će na testu u mjesecima koji dolaze.
Kao što je to rekao jedan stanovnik Dake: „Predugo smo patili. Ovo je naša prilika da počnemo ispočetka. Ne smijemo ga trošiti.”
Put ka demokratiji u Bangladešu i dalje je pun prepreka, ali Yunusova objava označava važan korak ka vraćanju vjere ljudi u vlast. Vremenski okvir koji je predložio — iako okviran — signalizira namjeru prelazne vlade da postavi temelje za slobodne i poštene izbore.
