ASTANA – Povećanje fiskalne politike u korist siromašnih, poboljšanje kvaliteta obrazovanja i jačanje otpornosti na klimu ključni su prioriteti za kreatore politike za smanjenje siromaštva i nejednakosti u Kazahstanu, navodi se u izvještaju Kazahstanske procjene siromaštva i jednakosti za 2024., koji je objavila Svjetska banka 12. decembar.
Foto: Centar za globalni razvoj.
Kazahstanska ekonomija je pokazala snažan rast od 2006. godine, sa prosječnom godišnjom stopom od 4,7%. Ovo je poboljšalo životni standard i podiglo zemlju na status viših srednjih prihoda, izvukavši 5,9 miliona ljudi iz siromaštva i smanjivši stopu siromaštva sa 49,5% na 8,5% u istom periodu.
Rast potrošnje, potaknut većim prihodima od rada, bio je glavni pokretač smanjenja siromaštva. Međutim, izvještaj identificira tri različite faze na putu ka smanjenju siromaštva Kazahstana. Između 2006. i 2013. godine, siromaštvo je brzo opadalo, ali je došlo do djelimičnog preokreta tokom ekonomske krize 2014-2016, koja je povećala stope siromaštva. Od 2016. do 2021. smanjenje siromaštva je nastavljeno, ali sporijim tempom.
Srednja klasa se značajno proširila od 2006. godine, povećavši se 2,5 puta i dostigla 67% stanovništva 2021. godine, u poređenju sa 26% u 2006. Međutim, rast je stagnirao nakon 2013. kako su strukturna transformacija i povećanje produktivnosti usporeni. Izvještaj naglašava važnost diverzifikacije kazahstanske ekonomije, koja ostaje u velikoj mjeri zavisna od izvoza roba.
Uprkos napretku širom zemlje, i dalje postoje značajne regionalne i demografske razlike. Stope ruralnog siromaštva (11,4%) i dalje su znatno veće od urbanih područja (6,6%), pri čemu region Turkistan čini nesrazmjerno veliki udio siromašnih. Osim toga, siromaštvo je sve više koncentrisano među djecom i velikim porodicama, a djeca sada predstavljaju 40% siromašne populacije, u odnosu na 27% u 2006.
Nejednakost prihoda je također u porastu. Dok je kazahstanski Gini indeks i dalje relativno nizak u poređenju sa drugim zemljama sa višim srednjim dohotkom, porastao je sa 24,3 u 2015. na 26,4 u 2021., potaknut bržim rastom prihoda među domaćinstvima s visokim prihodima. U izvještaju se navodi da su fiskalne politike, uključujući oporezivanje i socijalnu potrošnju, smanjile nejednakost i siromaštvo, ali bi mogle imati veći utjecaj ako bi bile osmišljene sa snažnijim fokusom na siromašne.
Ulaganje u ljudski kapital ostaje od vitalnog značaja za održavanje rasta i smanjenje siromaštva na dugi rok. Iako je pristup obrazovanju široko rasprostranjen, i dalje postoje značajne razlike u kvalitetu i rezultatima. Indeks ljudskog kapitala otkriva da djeca u Kazahstanu postižu samo 53-64% svog potencijala produktivnosti, a socio-ekonomske i regionalne nejednakosti pogoršavaju ove izazove.
Rizici vezani za klimu predstavljaju dodatne izazove, posebno za ruralno i ranjivo stanovništvo. Iako je izloženost Kazahstana klimatskim rizicima niža nego u susjednim zemljama, njegova ranjivost je pojačana slabim kapacitetom prilagođavanja.
Izvještaj Svjetske banke preporučuje poboljšanje redistributivnog učinka fiskalne politike kroz progresivno oporezivanje i ciljanije socijalne transfere kako bi se riješila ova pitanja. Poboljšanje kvaliteta obrazovanja, posebno za grupe u nepovoljnom položaju, je od suštinskog značaja za izjednačavanje uslova i pripremu radne snage za buduće prilike. Konačno, jačanje otpornosti na klimatske šokove kroz infrastrukturna ulaganja i ciljanu podršku domaćinstvima s niskim prihodima bit će kritična za zaštitu najugroženije populacije.
