U odlučnom i trijumfalnom obraćanju u ponedjeljak (16. decembra), ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je ubrzani napredak svoje vojske u Ukrajini, navodeći 2024. kao „značajnu godinu“ u postizanju ciljeva kontroverzne kampanje Moskve. Govoreći na kraju godine sa najvišim generalima i zvaničnicima odbrane, Putin je dao samouveren ton, tvrdeći da su ruske snage osigurale stratešku nadmoć duž cele linije fronta.
Primjedbe, izrečene na visoko koreografiranom televizijskom sastanku, naglašavaju obnovljeni pritisak Rusije u istočnoj Ukrajini, gdje je njena vojska navodno napredovala najbržim tempom od prvih mjeseci rata. Putin je takođe iskoristio priliku da osudi ono što je nazvao „hibridnim ratom” Zapada protiv Moskve, optužujući zapadne nacije da žele da nametnu „strateški poraz” Rusiji.
Putin je tvrdio da ruske trupe “čvrsto drže stratešku inicijativu” širom zone sukoba, ističući značajne teritorijalne dobitke tokom prošle godine. Prema riječima ruskog ministra odbrane Andreja Belousova, koji je govorio nakon Putina, moskovske snage su samo 2024. godine zauzele skoro 4.500 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije i napreduju brzinom od 30 kvadratnih kilometara dnevno.
Među istaknutim područjima bili su istočni regioni Lugansk i Donjeck, gde ruska vojska nastavlja da konsoliduje svoju vlast. Belousov je naveo da Ukrajina sada kontroliše manje od 1% regije Lugansk i samo delić regiona Donjecka, Hersona i Zaporožja – teritorija za koje je Moskva kontroverzno tvrdila da će ih pripojiti 2022. godine, iako nema potpunu kontrolu nad njima.
Rusija je u ponedjeljak najavila zauzimanje malog sela u regiji Donjeck, dodajući rastućoj listi zaplijenjenih naselja. Putin je otkrio da su ruske snage zauzele 189 ukrajinskih naselja 2024. godine, dodatno potkrepljujući njegovu priču o uspjehu.
Nezavisna analiza podržava tvrdnje o pojačanoj ruskoj aktivnosti. Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu primijetio je da su ruske snage u novembru napredovale najbržim tempom od marta 2022. godine, što je izazvalo zabrinutost u pogledu sposobnosti Kijeva da održi odbranu usljed sve većeg pritiska.
Centralno za napredak Moskve bio je njen robustan vojno-industrijski aparat. Putin je pohvalio rusku odbrambenu industriju zbog njene sposobnosti da isporučuje napredno oružje, uključujući hipersonične projektile i sisteme na bazi veštačke inteligencije (AI). On je istakao raketni sistem Orešnik, nedavno raspoređen protiv ukrajinskih ciljeva, kao primer vrhunskih ruskih sposobnosti.
„Ruska vojna industrija radi punim kapacitetom“, rekao je Putin, ističući važnost masovne proizvodnje sistema naoružanja za održavanje zamaha na bojnom polju.
Kako bi finansirao svoje ogromne ratne napore, Kremlj je dodijelio sredstva bez presedana za troškove odbrane. Vojni rashodi su porasli preko 6% ruskog BDP-a, sa ukupnim izdacima za odbranu i bezbednost blizu 9% – brojke koje je Putin branio kao neophodne za opstanak nacije.
Začudo, ovi rashodi nisu najveći u svetu, čak ni među zemljama koje nisu u ratu“, primetio je Putin. “Ipak, riječ je o značajnoj sumi i mora se pametno koristiti.”
Dok Rusija održava stabilno zapošljavanje uz unosne plate i bonuse za regrutaciju, Ukrajina se suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage. Kijev je navodno pod pritiskom Vašingtona da smanji starosnu granicu za vojni rok sa 25 na 18 godina kako bi popunio svoje redove. Nasuprot tome, Putin je tvrdio da Rusija nije imala poteškoća u regrutovanju dobrovoljaca, sa 430.000 novih boraca koji su se pridružili timu 2024. godine, u odnosu na 300.000 prethodne godine.
„I ovaj tok dobrovoljaca ne prestaje“, rekao je on.
Dok Rusija pokušava da konsoliduje svoje dobitke, geopolitička dinamika mogla bi preoblikovati tok sukoba. Kako bi novoizabrani američki predsjednik Donald Trump trebao preuzeti dužnost u januaru, intenzivirala su se spekulacije o potencijalnim mirovnim pregovorima. Trump je više puta tvrdio da bi mogao posredovati u prekid vatre “u roku od nekoliko sati”, iako još nije predstavio konkretan plan.
Kijev strahuje da bi Trumpovo predsjedništvo moglo rezultirati smanjenjem američke finansijske i vojne podrške, što je kritična linija spasa za ukrajinske ratne napore. Svako smanjenje pomoći moglo bi ozbiljno potkopati sposobnost Ukrajine da se suprotstavi ruskom napredovanju i brani svoju preostalu teritoriju.
Oslanjanje Ukrajine na podršku Zapada u oštroj je suprotnosti sa ruskim samostalnim pristupom, koji je Putin istakao kao ključnu snagu. Ruski lider je sukob predstavio kao test nacionalne odlučnosti, prikazujući Moskvu kao otpornu uprkos velikim zapadnim sankcijama i međunarodnoj izolaciji.
Dok Putin projektuje poverenje, u Rusiji se pojavljuju znaci ekonomskog pritiska. Rat je uzeo danak domaćoj industriji i potrošačkim tržištima, a sankcije su ograničavale pristup kritičnim tehnologijama i stranim ulaganjima. Ipak, Kremlj je uspeo da održi podršku javnosti putem agresivne propagande, patriotskih apela i značajnih finansijskih podsticaja za vojnike i njihove porodice.
Povećana ruska potrošnja na odbranu također je izazvala kritike s nekih strana, a protivnici tvrde da bi se resursi mogli bolje rasporediti za ublažavanje domaćih izazova. Međutim, Putin je odbacio takve zabrinutosti, opisujući ratne napore kao ključne za osiguranje budućnosti Rusije od zapadne agresije.
„Ovde se radi o opstanku naše nacije“, izjavio je Putin. “Novac koji trošimo na odbranu osigurava sigurnost i suverenitet našeg naroda.”
Na ukrajinskoj strani, slika je sve strašnija. Vlada u Kijevu se bori da popuni svoje redove usred sve većeg broja žrtava i kontinuiranih ruskih ofanziva. Zapadni saveznici pružili su milijarde dolara vojne i finansijske pomoći, ali ovi doprinosi bi mogli oslabiti ako političke promjene u SAD-u i Evropi dovedu do preispitivanja njihovih obaveza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će braniti svaki pedalj teritorije zemlje, ali se njegova administracija suočava sa sve većim pritiskom da razmotri sporazumno rješenje. Budući da su pozicije na prvoj liniji pod pritiskom, neki analitičari vjeruju da će Ukrajina možda morati ustupiti teren kako bi osigurala prekid vatre.
Uprkos ovim izazovima, ukrajinske snage su podigle žestok otpor u ključnim oblastima, uključujući Bakhmut i Avdijevku, gdje su bitke bjesnile mjesecima. Kijev takođe nastavlja da dobija napredne zapadne sisteme naoružanja, uključujući rakete dugog dometa i platforme protivvazdušne odbrane, koje su pomogle da se uspori napredovanje Rusije u nekim sektorima.
Kako se 2024. odvija, obje strane će vjerovatno intenzivirati svoje napore da preoblikuju bojno polje prije potencijalnih diplomatskih događaja. Za Rusiju će održavanje zamaha biti ključno za učvršćivanje njenih teritorijalnih pretenzija i jačanje njene pregovaračke pozicije. Za Ukrajinu će držanje linije i osiguranje kontinuirane podrške Zapada biti od suštinskog značaja za očuvanje njenog suvereniteta.
Putinovo proglašenje 2024. godine kao „značajne godine“ signalizira namjeru Moskve da postigne odlučujuće dobitke, ali dugoročni ishod sukoba ostaje neizvjestan. S obzirom na to da su obje nacije ukopane u borbu s visokim ulozima, izgledi za mir izgledaju daleki, čak i dok spekulacije o pregovorima rastu.
Kako rat ide dalje, ljudska cijena i dalje raste, s milionima raseljenih i hiljadama ubijenih ili povrijeđenih. Za sada, sukob ne pokazuje znakove jenjavanja, ostavljajući Ukrajinu i Rusiju zaključane u dugotrajnoj i razornoj konfrontaciji koja će oblikovati region u godinama koje dolaze.
