Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, lijevo, u posjeti izraelskim snagama u tampon zoni u Siriji, 17. decembra. AP-Yonhap
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u utorak da će izraelske snage ostati u tampon zoni na sirijskoj granici, zauzetoj nakon svrgavanja sirijskog predsjednika Bashara Assada, sve dok se ne uspostavi drugi aranžman “koji osigurava sigurnost Izraela”.
Netanyahu je to dao sa vrha planine Hermon – najvišeg vrha u ovoj oblasti – unutar Sirije, oko 10 kilometara (6 milja) od granice s Golanskom visoravni koju drži Izrael.
Činilo se da je to prvi put da je sadašnji izraelski lider kročio tako daleko u Siriju. Netanyahu je rekao da je bio na istom vrhu planine prije 53 godine kao vojnik, ali je važnost samita za sigurnost Izraela samo porasla s obzirom na nedavne događaje.
Izrael je zauzeo dio južne Sirije duž granice s Izraelom anektiranom Golanskom visoravni nekoliko dana nakon što su pobunjenici zbacili Asada prošle sedmice.
Izraelsko zauzimanje tampon zone, demilitarizovanog područja od otprilike 400 kvadratnih kilometara (155 kvadratnih milja) na sirijskoj teritoriji, izazvalo je osudu, a kritičari optužuju Izrael da je prekršio primirje iz 1974. i da je vjerovatno iskoristio haos u Siriji u Assadovog svrgavanja da bi otimao zemlju.
“Ostat ćemo… dok se ne pronađe drugi aranžman koji osigurava sigurnost Izraela”, rekao je Netanyahu koji je u utorak otputovao u tampon zonu s ministrom odbrane Israelom Katzom.
Katz je rekao da je dao instrukcije izraelskoj vojsci da brzo uspostavi prisustvo, uključujući utvrđenja, u iščekivanju onoga što bi moglo biti produženi boravak u tom području. “Vrh Hermona je oči države Izrael za identifikaciju naših neprijatelja koji su blizu i daleko”, rekao je.
Izraelski vojni zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti u skladu s vojnim propisima, rekao je da ne postoji plan za evakuaciju Sirijaca koji žive u selima unutar tampon zone.
Tampon zonu između Sirije i Golanske visoravni koju kontrolišu Izrael stvorili su UN nakon bliskoistočnog rata 1973. godine. Snage UN-a od oko 1.100 vojnika patrolirale su tim područjem od tada.
Glasnogovornik UN-a rekao je u utorak da napredovanje izraelskih trupa, koliko god dugo trajalo, krši dogovor kojim je uspostavljena tampon zona.
Taj sporazum “treba da se poštuje, a okupacija je okupacija, bilo da traje nedelju, mesec ili godinu, ona ostaje okupacija”, rekao je portparol Stephane Dujarric.
Nije bilo odmah komentara od Hayat Tahrir al-Shama, pobunjeničke grupe koja je predvodila svrgavanje Asada, ili iz arapskih država.
Izraelski vojnici stoje pored oklopnih vozila nakon što su prešli sigurnosnu ogradu, u blizini takozvane Alfa linije koja razdvaja Golansku visoravan koju kontrolišu Izrael od Sirije, u gradu Majdal Shams, Sirija, 17. decembra. AP-Yonhap
Izrael i dalje kontroliše Golansku visoravan, koju je zauzeo od Sirije tokom rata na Bliskom istoku 1967. i kasnije anektirao – potez koji većina međunarodne zajednice nije priznala. Samit planine Hermon podijeljen je između Izraela anektiranih Golanskih visoravni, Libana i Sirije. Samo Sjedinjene Države priznaju izraelsku kontrolu nad Golanskom visoravni.
Nakon što je Assad otišao, visoki dužnosnik UN-a rekao je u utorak da su se vođe militanata koji su zauzeli Siriju obavezali na “ambiciozno povećanje vitalne humanitarne podrške” za milione kojima je očajnički potrebna hrana i druga pomoć.
Vođa pobunjeničkog HTS-a — Ahmad al-Sharaa, ranije poznat kao Mohammed al-Golani — i privremeni premijer zemlje, Mohammed al-Bashir, obećali su da će podržati kretanje pomoći iz Turske, Libana, Jordana i drugih susjednih zemalja “ sve dok su potrebne humanitarne operacije”, rekao je Tom Fletcher.
Fletcher, koji vodi Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, poznat kao OCHA, razgovarao je s članovima Vijeća sigurnosti UN-a iz Damaska putem video veze.
Njemačka je u utorak saopćila da su se njene diplomate sastale i s vođama pobunjenika kako bi razgovarali o političkoj tranziciji Sirije i “našim očekivanjima u pogledu zaštite manjina i prava žena”.
Njemački zvaničnici, koji su primijetili povijest veza pobunjeničke grupe s Al-Kaidom, rekli su da će mjeriti grupu i novu vladu na osnovu njenih postupaka. Sjedinjene Države su ranije rekle da su njihovi zvaničnici bili u direktnom kontaktu s pobunjenicima HTS-a koji su svrgnuli Assada.
Također u utorak, Sirijske demokratske snage koje podržavaju SAD i predvode Kurdi predložile su da većinsko kurdski grad Kobani na sjeveru Sirije postane demilitarizirana zona i da dođe do “preraspodjele sigurnosnih snaga pod američkim nadzorom i prisustvom”.
Turska, koja podržava sirijske pobunjenike koji su srušili Assada, također se bori protiv milicije sirijskih Kurda, smatrajući je terorističkom grupom povezanom s kurdskom pobunom unutar svojih granica.
Snage sirijskih Kurda bile su ključni američki saveznik u borbi protiv ekstremističke grupe Islamska država.
U drugim slučajevima, tijela više od 30 Sirijaca koji su nestali pod Assadovom vlašću otkrivena su u ponedjeljak u masovnoj grobnici. Forenzički timovi i pobunjenici zajedno su radili na otkopavanju posmrtnih ostataka u selu Izraa, sjeverno od grada Daraa, dok su porodice nestalih stajale u blizini.
Rođaci su rekli da su se u početku nadali da će pronaći svoje najmilije u zatvoru.
“Ali nismo nikoga našli i to nam je slomilo srca. Ovdje su živi spaljeni nakon što su poliveni gorivom”, rekao je Mohammad Ghazaleh, koji je čekao na mjestu masovne grobnice.
Neka od pronađenih tijela pokazala su dokaze da su upucana u glavu ili spaljena, rekao je Moussa Al-Zouebi, šef Izraine zdravstvene uprave.
Nove sirijske vlasti uspostavile su telefonsku liniju za prijavu nestalih osoba i mjesta tajnih zatočenja.
U glavnom gradu Sirije, Damasku, Katar je u utorak zvanično ponovo otvorio svoju ambasadu — skoro 13 godina nakon što je prekinuo diplomatske odnose sa Assadovom vladom.
Katar je u ranijem saopštenju ponovo potvrdio svoje “kategorično odbacivanje represivne politike režima protiv sirijskog naroda”. Većina stranih ambasada u Siriji zatvorena je nakon izbijanja građanskog rata u Siriji 2011. godine.
Francuska ambasada u Damasku podigla je svoju zastavu u utorak u “simboličnom gestu” kako bi pokazala podršku sirijskom narodu tokom tranzicije. Njegovo ponovno otvaranje čeka tekuću procjenu političkih i sigurnosnih uslova, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot.
Nedavno je ponovo otvorena i turska ambasada u Damasku. (AP)
