Ranije ovog mjeseca, 6. decembra, Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojila rezoluciju koju je susponzorirala Indija da se 21. decembar proglasi Svjetskim danom meditacije. Ovaj povijesni događaj označava početak godišnje globalne proslave ove vjekovne prakse, cijenjene zbog svojih dobrobiti za fizičko i mentalno zdravlje, te cjelokupno blagostanje. U znak sjećanja na tu priliku, globalni duhovni vođa i humanitarac Gurudev Sri Sri Ravi Shankar će u subotu voditi svjetsku meditaciju uživo.
Nacrt rezolucije, pod nazivom Globalno zdravlje i vanjska politika, zajednički su predložile zemlje ključne grupe, Indija, Andora, Lihtenštajn, Šri Lanka, Nepal, Meksiko i Andora, uključujući podršku 60 kosponzora.
Kako bi podigla svijest o meditaciji i njenim prednostima, Generalna skupština je proglasila 21. decembar Svjetskim danom meditacije, podsjećajući na pravo svakoga na uživanje najvišeg mogućeg standarda fizičkog i mentalnog zdravlja. Meditacija je praksa koja se koristi hiljadama godina u različitim kulturama i duhovnim tradicijama. Postoji mnogo različitih vrsta meditacije, svaka sa svojim fokusom, tehnikama i prednostima. Evo pregleda nekih od najčešćih i najpopularnijih vrsta meditacije:
Šta je to, kako početi
Nastala u Indiji prije otprilike 4000 godina, meditacija se proširila na druge regije svijeta, postajući na kraju sastavni dio budizma. To je praksa koja uključuje fokusiranje uma i smirivanje tijela kako bi se postiglo povišeno stanje svijesti, mentalne jasnoće i emocionalne relaksacije. Prakticirana hiljadama godina, meditacija služi ne samo za smirivanje uma i smanjenje stresa, već i kao sredstvo za kultivaciju duhovnog rasta, samosvijesti i opuštanja.
Meditacija: Fokus, svjesnost, opuštanje, transcendencija
Iako postoje različiti oblici meditacije koji dolaze u svim vrstama stilova, pozicija i praksi, u suštini, ključni elementi svega toga uključuju fokus, svjesnost, opuštanje i transcendenciju. Raščlamba: To znači da je centralni aspekt većine meditacijskih praksi čin fokusiranja pažnje. To se može postići koncentriranjem na dah, zvukove ili mantru, osjećaje u tijelu ili objekt ili vidik. Meditacija pomaže u kultiviranju povišenog stanja svijesti, gdje praktikant promatra svoje misli, emocije i osjećaje bez prosuđivanja. Cilj je postati svjesniji sadašnjeg trenutka. Obično izazivajući duboko stanje fizičke i mentalne relaksacije, meditacija omogućava tijelu da se odmori dok um ostaje budan i miran. Ovo je posebno korisno za smanjenje stresa i anksioznosti. Konačna svrha je transcendiranje običnih misaonih obrazaca kako bi se došlo do stanja čiste svijesti i duhovnog prosvjetljenja, koje se često opisuje kao iskustvo duboke veze sa samim sobom ili univerzumom.
Iako postoje različiti oblici meditacije, svaki sa različitim stilovima, pozicijama i praksama, ključni elementi zajednički za sve uključuju fokus, svjesnost, opuštanje i transcendenciju. Posmatrano, ovo znači da je centralni aspekt većine meditacijskih praksi fokusiranje pažnje. To se može postići koncentriranjem na dah, zvukove, mantru, osjećaje u tijelu, objekt ili vidik. Meditacija pomaže u kultiviranju povišenog stanja svijesti, gdje praktikant promatra svoje misli, emocije i osjećaje bez prosuđivanja. Cilj je postati prisutniji u trenutku. Obično izazivajući duboko stanje fizičke i mentalne relaksacije, meditacija omogućava tijelu da se odmori dok um ostaje budan i miran, što je posebno korisno za smanjenje stresa i anksioznosti. Konačna svrha je transcendirati uobičajene misaone obrasce i dostići stanje čiste svijesti i duhovnog prosvjetljenja, koje se često opisuje kao duboka povezanost sa samim sobom ili univerzumom.
Prednosti meditacije
Pozitivni efekti meditacije na tijelo i um su višestruki, a studije pokazuju da jedna sesija može potrajati samo 10 minuta da bi imala značajan utjecaj. Ako se pitate kako pomaže, počinje aktiviranjem relaksacionog odgovora tijela, što smanjuje proizvodnju hormona stresa poput kortizola. Kroz ovaj proces smanjenja anksioznosti i depresije, meditacija poboljšava cjelokupno raspoloženje. Redovno vježbanje poboljšava raspon pažnje i kognitivne funkcije, a istovremeno potiče opuštanje, što pomaže ljudima da lakše i dublje zaspu. Studije su pokazale da meditacija također može sniziti krvni tlak, poboljšati zdravlje srca i smanjiti simptome kronične boli. Ipak, što je možda najvažnije, meditacija potiče introspekciju i samorefleksiju, što dovodi do veće svijesti o mislima i ponašanju, njegujući tako emocionalnu otpornost.
Vrste prakse
Iako postoje različiti oblici meditacije, svaki sa svojim tehnikama i ciljevima, početnici bi trebali izbjegavati da dopuštaju široku lepezu opcija da zakompliciraju praksu. Meditacija može varirati od složenosti 10-dnevnog Vipassana povlačenja do jednostavnosti zen meditacije, koja može uključivati samo 10 minuta dnevno za sjedenje u tišini, fokusiranje na držanje, disanje i čišćenje uma. Za referencu, neke od najpopularnijih vrsta meditacije uključuju:
meditacija svjesnosti: Ova praksa uključuje potpuno prisustvo u trenutku i promatranje misli, osjećaja i okoline bez prosuđivanja.
meditacija koncentracije: Ovo uključuje fokusiranje pažnje na jednu tačku fokusa, kao što je dah, zvuk ili plamen svijeće.
Vođena meditacija: U ovoj praksi, instruktor ili snimatelj vodi proces meditacije.
Meditacija ljubaznosti: Praktičari se fokusiraju na slanje ljubavi i dobrote sebi i drugima.
Joga nidra i meditacija skeniranja tijela: Ove prakse uključuju fokusiranje pažnje na različite dijelove tijela, oslobađanje napetosti i promicanje opuštanja.
Transcendentalna meditacija: Ovaj oblik uključuje tiho ponavljanje određene mantre, koja pomaže umu da se smjesti u stanje mirne budnosti i dubokog unutrašnjeg mira.
Vipassana: Jedan od intenzivnijih oblika meditacije, Vipassana često uključuje 10-dnevni zavjet šutnje, kao što je prikazano u filmu “Jedi, moli, voli”.
Jednostavan vodič za početnike
Pronađite miran prostor: Odaberite mirno, tiho okruženje u kojem vas neće ometati.
Sjednite udobno: Sjednite na stolicu, jastuk ili prostirku uspravnog, ali opuštenog držanja.
Fokusirajte se na dah: Počnite tako što ćete nekoliko puta duboko udahnuti da biste se usredsredili. Zatim dozvolite da se dah vrati svom prirodnom ritmu, fokusirajući se na osjećaj zraka koji ulazi i izlazi iz vašeg tijela.
Budite svjesni svojih misli: Kako se misli pojavljuju, posmatrajte ih bez prosuđivanja. Priznajte ih i lagano vratite fokus na dah.
Počnite s malim: Ako ste novi u meditaciji, počnite sa samo nekoliko minuta (pet do 10 minuta) i postepeno produžavajte trajanje.
Završi polako: Kada budete spremni da završite sesiju, postepeno vratite svoju svesnost u prostoriju. Odvojite trenutak da primijetite kako se osjećate prije nego što nastavite sa svakodnevnim aktivnostima.
Zašto je meditacija važna
Iako nema sumnje da meditacija nudi koristi svakome, primarni motiv koji stoji iza napora Ujedinjenih naroda da podignu globalnu svijest o ovoj praksi može se najbolje razumjeti kroz riječi savjetnice Generalne skupštine UN-a Myriam Oehri. Kako je izvijestio News India Times, ona je uvela rezoluciju navodeći da je podizanje svijesti kroz meditaciju jedina nada za opstanak Zemlje i njenih ljudi suočenih s oružanim sukobom, klimatskom krizom, brzim tehnološkim napretkom i umjetnom inteligencijom.
Ako ne zbog sebe, uradite to za planetu!
Web stranica UN World Meditation dijeli sljedeće: „U vremenima globalnih izazova, kao što su oružani sukobi, klimatske krize i brzi tehnološki napredak, meditacija nudi moćno sredstvo za njegovanje mira, jedinstva i suosjećanja. Svjetski dan meditacije podsjeća nas na važnost njegovanja ljudske svijesti za rješavanje ovih problema i stvaranje harmonije u nama samima i našim zajednicama. Podsticanje unutrašnjeg mira kroz meditaciju, pojedinci doprinose izgradnji otpornijeg i održivijeg svijeta za sadašnje i buduće generacije.”
Kako bi proslavili inauguraciju Svjetskog dana meditacije Ujedinjenih naroda, indijski guru i duhovni vođa Sri Sri Ravi Shankar, zvani Gurudev, vodit će globalni događaj meditacije u 17:30 sati po turskom vremenu u subotu.
