Kako starimo, mozak postaje manje efikasan, što otežava obavljanje čak i svakodnevnih zadataka. Istraživači sa Instituta Karolinska u Švedskoj koristili su umjetnu inteligenciju za analizu mozga starijih ljudi i otkrili da zdravlje krvnih žila direktno utječe na biološku starost mozga.
Studija, objavljena u časopisu Alzheimer's & Dementia, potvrdila je da faktori poput upale i visokog nivoa glukoze ubrzavaju starenje mozga. Naprotiv, zdrav način života, uključujući fizičku aktivnost i kontrolu nivoa šećera u krvi, usporava ovaj proces.
Studija je uključila 739 učesnika iz švedske H70 kohorte koji su bili podvrgnuti magnetnoj rezonanci mozga, testovima krvi i kognitivnim testovima. Naučnici su otkrili da su dijabetes, moždani udari i bolesti malih krvnih žila povezani s pogoršanjem zdravlja mozga, dok vježbanje i druge zdrave navike održavaju mozak mladim.
Anna Marseglia, vodeći autor studije, naglasila je važnost prevencije i otpornosti na patološko starenje, posebno u okruženju gdje su tretmani za Alchajmerovu bolest još uvijek ograničeni. U Švedskoj se, na primjer, svake godine dijagnosticira demencija više od 20.000 ljudi, a Alchajmerova bolest je vodeći oblik demencije.
Eric Westman, koautor studije, primijetio je da bi njihov algoritam umjetne inteligencije mogao imati kliničku primjenu. Jedan od važnih nalaza bila je razlika između procesa starenja mozga kod muškaraca i žena, što je povezano i sa biološkim i sa sociokulturnim faktorima. U budućnosti naučnici namjeravaju proučavati efekte sna, stresa i društvene aktivnosti na zdravlje mozga, posebno kod žena, kako bi razvili individualizirane pristupe prevenciji.
Studija naglašava važnost strategija za poboljšanje vaskularnog zdravlja, kao što su stabilan nivo glukoze i redovna fizička aktivnost. Ove intervencije mogle bi usporiti starenje mozga i spriječiti demenciju kod miliona ljudi širom svijeta.
“Vaskularno i kognitivno zdravlje su usko povezani. Preventivni napori ne samo da produžavaju moždanu aktivnost, već i poboljšavaju ukupnu kvalitetu života”, sažimaju autori.
Ranije je “Kursor” pisao da su naučnici rekli zašto ne treba redovno jesti hurmaš.
