U 2024. godini, obilježavajući sedmu godišnjicu projekta Zero Waste, okoliš Turske je doživio značajan napredak u klimatskim akcijama, upravljanju otpadom i kontroli zagađenja. Ključne teme uključivale su pripremu Zakona o klimi, otkrivanje klimatske mape puta, Nacionalnu strategiju za borbu protiv dezertifikacije i napore na rješavanju problema zagađenja u Izmirskom zaljevu.
Ministar životne sredine, urbanizacije i klimatskih promjena Murat Kurum predstavio je klimatsku mapu Turske tokom Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP29) održane u Bakuu, u Azerbejdžanu, od 11. do 22. novembra. Mapa puta je naznačila ambiciozne ciljeve, uključujući povećanje udjela obnovljive energije u primarnoj energiji na 50% i nuklearne energije na 30%, s ciljem dekarbonizacije oko 80% potrošnje energije u zemlji.
Mapa puta također uključuje planove za poboljšanje korištenja tehnologije u poljoprivrednom navodnjavanju, postizanje najmanje 10% organske poljoprivrede na poljoprivrednom zemljištu, povećanje stope povrata otpada na 70% i implementaciju sistema upravljanja depozitima u cijeloj zemlji do kraja 2025.
Novi zakon o klimi
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je 28. septembra najavio da će Zakon o klimi imati prioritet u novoj zakonodavnoj godini, ubrzavajući proces zelene transformacije. Kurum je naglasio da će zakon pružiti osnovu za korake ka cilju do 2053. neto nulte emisije. Očekuje se i da će Zakon o klimi biti uključen u Srednjoročni program Turske (OVP) za 2025-2027.
Zero Waste Movement je 7
Projekat Zero Waste, pokrenut 27. septembra 2017. godine, pod pokroviteljstvom prve dame Emine Erdoğan, proslavio je svoju sedmu godišnjicu. Koordinirano od strane Ministarstva životne sredine, urbanizacije i klimatskih promjena, slogan inicijative za 2024. bio je “7 godina, 7 kontinenata”.
U proteklih sedam godina, program je pomogao u recikliranju 59,9 miliona tona otpada, uključujući 29,3 miliona tona papira i kartona, 7,8 miliona tona plastike, 2,9 miliona tona stakla, 3,7 miliona tona metala i 16,2 miliona tona organskog otpada.
Sistem upravljanja nultim otpadom usvojilo je 193.000 zgrada, a sada se 9.000 tona otpada dnevno obrađuje u postrojenjima za čvrsti otpad.
Pored toga, skoro 22 miliona ljudi prošlo je obuku o praksama bez otpada. Inicijativi je dodijeljena nagrada Mediteranske parlamentarne skupštine (AKDENİZ-PA) za doprinos dobrobiti Mediterana, Zaljeva i okolnih regija.
U sjedištu UN-a u New Yorku 30. marta je održan poseban događaj povodom obilježavanja Međunarodnog dana nulte otpada, uz poruke Emine Erdoğan i generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa. U decembru je u Istanbulu održan treći zvanični sastanak Savjetodavnog odbora UN-a za nulti otpad na visokom nivou, na kojem se razgovaralo o strateškom učešću i naporima zagovaranja za naredne godine.
Globalna deklaracija dobre volje o nultom otpadu, koju su potpisali Emine Erdogan i Guterres 2022. godine, nastavila je da dobija na snazi tokom 2024. godine, sa značajnim potpisnicima, uključujući prvu damu Crne Gore Milenu Milatović i izvršnog direktora Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Achima Steinera.
Kako bi se poklopila sa 79. Generalnom skupštinom UN-a u New Yorku, turska direkcija za komunikacije objavila je dvojezičnu knjigu, “Türkiye's Environmental Mobilization in the 21st Century”, koja prikazuje revolucionarne turske ekološke projekte koji su postavili globalne primjere.
Strategija, akcioni plan o dezertifikaciji
U još jednom značajnom potezu, Kurum je predstavio “Nacionalnu strategiju i akcioni plan za borbu protiv dezertifikacije” na Konvenciji UN za borbu protiv dezertifikacije na COP16. Plan uključuje udvostručenje sredstava za dezertifikaciju i povećanje finansijskih sredstava za 25% za održivo upravljanje zemljištem i integraciju novih tehnologija.
U međuvremenu, univerziteti u Turskoj su globalno priznati po svojim naporima u pogledu održivosti. Prema Indeksu zelenog univerziteta za 2024., šest turskih univerziteta rangirano je među 100 najboljih, a 45 univerziteta je među 500 najboljih.
Osim toga, u Turskoj 8. Nacionalnoj antarktičkoj ekspediciji, koja je počela 27. januara i završena 2. marta, učestvovalo je 20 turskih naučnika i četiri međunarodna istraživača. Ekspedicija se fokusirala na različite naučne projekte, uključujući povlačenje glečera, atmosferske uslove i mjerenje mikroplastike.
Zagađenje u Izmirskom zaljevu
Incident zagađenja u Izmirskom zaljevu 20. augusta rezultirao je uginućem ribe i neugodnim mirisom. Istraga Ministarstva za životnu sredinu, urbanizaciju i klimatske promjene pokazala je da je uginuće ribe povezano sa zagađenjem i niskim nivoom kiseonika u vodi. Osnovan je naučni odbor za rješavanje ovog problema.
Napori na drugim poljima
Odbor za tržišta kapitala (SPK) je 6. septembra objavio nacrte za dvije nove smjernice usmjerene na zelene, održive i socijalne finansijske instrumente. Ove inicijative imaju za cilj usklađivanje sa globalnim trendovima u održivom finansiranju, posebno s obzirom na klimatsku krizu i Evropski zeleni dogovor.
Turska je također doživjela napredak u obnovljivim izvorima energije, s tim da se zemlja popela na 11. mjesto u svijetu po najvećim instaliranim kapacitetima obnovljive energije. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izvršilo je 144.000 inspekcija morskih proizvoda i izreklo kazne u ukupnom iznosu od 55 miliona TL (1,56 miliona dolara).
U sektoru poljoprivrede, Investicioni program za 2024. dodijelio je 101 milijardu TL za 370 projekata, pri čemu su projekti za navodnjavanje dobili najveći udio od 53,2 milijarde TL. Prema Turskom statističkom institutu (TurkStat), Türkiye je potrošila preko 514 milijardi TL na zaštitu životne sredine u proteklih pet godina, pri čemu je upravljanje otpadom činilo najveći dio ovih troškova.
