Jedno od iznenađujućih otkrića bilo je da južni kitovi mogu živjeti više od 130 godina, što je skoro dvostruko više od prethodnih procjena.
Studija, objavljena u Science Advances i pokrivena od strane IFLScience, baca svjetlo na dugovječnost ovih morskih divova.
Kako bi razjasnili starost kitova, naučnici su koristili podatke iz više od 40 godina promatranja južnog i sjevernoatlantskog desnog kitova u Atlantskom oceanu. Osnova studije bili su grafovi krive preživljavanja, koji pokazuju udio populacije koja je preživjela do određene dobi.
Ovaj pristup se pokazao posebno korisnim za proučavanje malih i ranjivih vrsta kao što je kritično ugroženi sjevernoatlantski desni kit.
Rezultati studije su pokazali da je srednji životni vijek pravih kitova 73,4 godine, ali 10% jedinki prelazi 130 godina. Ranije se vjerovalo da ti kitovi žive ne više od 70-80 godina.
Istovremeno, situacija sa sjevernoatlantskim kitovima pokazala se mnogo manje ružičastom. Njihov srednji očekivani životni vijek je samo 22,3 godine, a samo 10% živi do 47 godina.
Naučnici pripisuju tako značajnu razliku ne biološkim karakteristikama ove dvije vrste, već vanjskim faktorima. Vjerovatnije je da će sjeverni kitovi biti žrtve ribarskih mreža, štrajkova brodova i nestašice hrane uzrokovane promjenama u okolišu. Ovi faktori vrše snažan pritisak na stanovništvo, skraćujući njihov životni ciklus.
Zanimljivo je da je precizno određivanje starosti kitova postalo moguće relativno nedavno. Sve do sredine 20. stoljeća tehnologija za proučavanje starosti morskih sisara jednostavno nije postojala.
Osim toga, u vrijeme kada je kitolov počeo opadati, broj starijih kitova već je bio značajno smanjen, što je otežavalo istraživanje.
Decenijama su naučnici potcenjivali životni vek pravih kitova, verujući da oni žive mnogo kraće. Novi podaci ne samo da mijenjaju ideje o starosti ovih životinja, već i naglašavaju važnost očuvanja njihove populacije suočenih sa sve većim prijetnjama iz okoliša.
Ranije je Cursor objavio da su naučnici pronašli prvu životinju u istoriji.
