(UPOZORENJE: AŽURIRANJA uz Bajdenovu proklamaciju, Trumpove primjedbe u paragrafima 15-18, 20-21)
Autor Song Sang-ho
VAŠINGTON, 29. decembra (Jonhap) — Bivši američki predsjednik Jimmy Carter — dobitnik Nobelove nagrade za mir i državnik poznat po svom interesovanju za mirovne napore na Korejskom poluostrvu — preminuo je u svojoj kući u Gruziji u nedjelju, Carter centar, neprofitna organizacija, rekao je. Imao je 100 godina.
Okružen svojom porodicom, najdugovječniji predsjednik u istoriji SAD-a preminuo je u seoskom gradu Plains u državi Peach, navodi centar. Navodno je patio od nekih zdravstvenih problema, uključujući melanom, i primao je hospicijsku njegu.
“Moj otac je bio heroj, ne samo za mene već i za sve koji vjeruju u mir, ljudska prava i nesebičnu ljubav”, rekao je Čip Karter, sin bivšeg predsjednika, u saopštenju objavljenom na web stranici centra.
“Moja braća, sestra i ja smo ga podijelili sa ostatkom svijeta kroz ova zajednička uvjerenja. Svijet je naša porodica zbog načina na koji je zbližio ljude, i zahvaljujemo vam se što ste odali počast njegovom sjećanju nastavljajući živjeti ova zajednička uvjerenja “, dodao je.
U Atlanti i Washingtonu će se održati javne proslave, nakon čega slijedi privatna sahrana u Plainsu, Georgia, navodi centar. Još uvijek se čekaju konačni dogovori za njegovu državnu sahranu.
Ova fotografija u fajlu, koju je objavio Reuters, prikazuje bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera kako prisustvuje intervjuu za Reuters u Kairu, Egipat, 12. januara 2012. (Yonhap)
Carter, demokrata, bio je 39. predsjednik SAD-a od 1977. do 1981. Služio je u Senatu države Georgia od 1967. do 1971. i kao 76. guverner države Peach od 1971. do 1975. godine.
Carter je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za mir za svoj dugogodišnji rad u potrazi za rješenjima svjetskih sukoba i promoviranju demokratije i ljudskih prava.
Carter je poznat po svojoj umiješanosti u poslove Korejskog poluostrva, tokom i nakon svog predsjedništva.
Dok je bio na vlasti, prošao je kroz težak period s tadašnjim južnokorejskim predsjednikom Park Chung-heeom dok je nastojao da ispuni svoje predizborno obećanje o povlačenju američkih snaga s poluostrva, dovodeći u pitanje pitanja ljudskih prava pod upravom Parka.
Njegovo nastojanje da se uklone trupe stavilo je na kušnju savez Južne Koreje i SAD koji je formiran nakon Korejskog rata 1950-53. i učvrstio se nakon učešća Južne Koreje u Vijetnamskom ratu. Ali kasnije se to zaustavilo usred protivljenja članova Kongresa, obavještajne zajednice i drugih.
Carter je također stvorio imidž mirotvorca i rješavača problema kada je posjetio Sjevernu Koreju 1994. i sastao se s tadašnjim vođom i nacionalnim osnivačem Kim Il-sungom usred nuklearnih tenzija.
Njegovi pregovori doveli su do značajnog sporazuma o nuklearnom razoružanju između Pjongjanga i Washingtona, poznatog kao Dogovoreni okvir, iako se sporazum kasnije raspao izbijanjem još jednog nuklearnog sukoba krajem 2002. godine.
Godine 2010. Carter je ponovo otputovao u Sjevernu Koreju i doveo kući američkog državljanina zatočenog u toj zemlji.
Njegova supruga, Rosalynn Carter, umrla je u novembru 2023. u 96. godini. Iza njega su ostala djeca — Jack, Chip, Jeff i Amy — 11 unučadi i 14 praunučadi.
Ova fotografija u fajlu, koju je objavio Associated Press, prikazuje bivšeg predsjednika Jimmyja Cartera kako stoji iza svoje rođendanske torte tokom proslave svog 90. rođendana na Southwestern State Univerzitetu Georgia Southwestern State u Americusu, Georgia, 4. oktobra 2014. (Yonhap)
Predsjednik Joe Biden dao je proglas kojim je službeno objavio Carterovu smrt, prikazujući bivšeg predsjednika kao “čovjeka od karaktera, hrabrosti i suosjećanja, čiji ga je životni vijek službe definirao kao jednog od najutjecajnijih državnika u našoj historiji”.
Bajden je naredio da se američka zastava istakne na pola koplja u Bijeloj kući i na svim javnim zgradama i terenima, na svim vojnim postajama i pomorskim stanicama i na svim pomorskim brodovima savezne vlade širom SAD-a u periodu od 30 dana od dana njegove smrti.
On je također uputio američkim predstavnicima u stranim zemljama da naprave slične aranžmane za isticanje zastave na pola koplja nad njihovim ambasadama, poslanstvima, konzularnim uredima i drugim objektima u inostranstvu, uključujući sve vojne objekte i pomorska plovila i stanice.
Štaviše, proglasio je 9. januar za “Nacionalni dan žalosti” širom SAD
Carterova smrt dovela je do izljeva saučešća najviših američkih zvaničnika i političara, uključujući novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
“Iako sam se filozofski i politički snažno ne slagao s njim, također sam shvatio da je on istinski volio i poštovao našu zemlju i sve što ona predstavlja”, napisao je Trump na Truth Social.
“Naporno je radio da učini Ameriku boljim mestom i zbog toga mu odajem svoje najveće poštovanje. Bio je zaista dobar čovek i, naravno, mnogo će mu nedostajati. Takođe je bio veoma značajan, mnogo više od većine predsednika, nakon napustio je Ovalni kabinet.”
U drugom postu, novoizabrani predsjednik je rekao da Amerikanci Carteru duguju “dug zahvalnosti”.
“Izazovi s kojima se Jimmy suočavao kao predsjednik došli su u ključnom trenutku za našu zemlju i on je učinio sve što je u njegovoj moći da poboljša živote svih Amerikanaca”, rekao je.
U svojoj izjavi, Biden i prva dama Jill Biden rekli su da su Amerika i svijet izgubili “izvanrednog lidera, državnika i humanitarca”.
„Svojim saosećanjem i moralnom jasnoćom radio je na iskorenjivanju bolesti, stvaranju mira, unapređenju građanskih prava i ljudskih prava, promovisanju slobodnih i poštenih izbora, smeštaju beskućnika i uvek se zalagao za najmanje među nama. Spasao je, podigao i promenio živote ljudi širom svijeta”, rekli su.
“Bio je čovjek velikog karaktera i hrabrosti, nade i optimizma. Uvijek ćemo cijeniti da vidimo njega i Rosalynn zajedno.”
Državni sekretar Antony Blinken predstavio je Cartera kao oličenje “integriteta, suosjećanja i posvećenosti unapređenju slobode, sigurnosti i dobrobiti drugih” tokom decenija javne službe.
“On je kanalisao taj duh u svojoj vanjskoj politici, od pregovora o povratku Panamskog kanala njegovoj zemlji domaćinu, do razvoja sporazuma o kontroli naoružanja sa Sovjetskim Savezom. I unosio ga je u svaku svoju razmjenu i razgovor, od šefova država do običnih građana”, naveo je Blinken u saopštenju.
“Shvatio je da su sudbine Amerikanaca povezane sa sudbinama ljudi u drugim zemljama, pa je rano shvatio da su zaštita naše zajedničke planete i promicanje globalnog javnog zdravlja vitalni interesi nacionalne sigurnosti.”
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson pohvalio je Carterov rad u posredovanju u Camp Davidovom sporazumu, historijskom mirovnom sporazumu između Izraela i Egipta, i njegovo zalaganje sa Habitatom for Humanity.
“(Zbog posla) svijet je mirnije mjesto, a više Amerikanaca ima mjesto koje može nazvati domom”, napisao je na X. “Niko ne može poreći da je predsjednik Carter vodio izvanredan život služeći svojoj zemlji.”
Žena drži cveće ispred natpisa predsedničkog centra Carter, nakon smrti bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera, u Atlanti, Džordžija, 29. decembra 2024, na ovoj fotografiji koju je objavio Reuters. (Yonhap)
sshluck@yna.co.kr
(KRAJ)
