Netanyahuovi hitni razgovori usred rastućih poziva na prekid vatre i razmjenu zarobljenika


Izraelski premijer Benjamin Netanyahu. (Foto: Kremlj, preko Wikimedia Commons)

Autor Palestine Chronicle Staff

Izraelski premijer Netanyahu održava hitne konsultacije o razmjeni zarobljenika dok protesti rastu zbog rata.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu danas saziva ograničenu konsultaciju kako bi razgovarao o razvoju tekućih pregovora o razmjeni zatvorenika s palestinskim grupama otpora u Gazi. Razgovori se odvijaju usred sve većeg pritiska kako na domaćem tako i na međunarodnom planu da se okonča brutalni napad na Gazu, koji je naširoko osuđen kao oblik genocida.

Među onima koji će prisustvovati konsultacijama bit će izraelski ministar odbrane Israel Katz, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich. Radio izraelske vojske javio je da Netanyahu poziva na hitne razgovore o sigurnosti, koji se poklapaju s napretkom u pregovorima o potencijalnom prekidu vatre i razmjeni zarobljenika.

U međuvremenu, izraelski mediji izvještavaju da se očekuje da će šef Mossada David Barnea otputovati u Katar kako bi se uključio u dalje razgovore u cilju finalizacije sporazuma o razmjeni zarobljenika.

Uprkos ovim naporima, izraelski zvaničnici su jasno stavili do znanja da prioritet ostaje uništenje Hamasa, a ne osiguravanje oslobađanja zarobljenika. U izvještaju Haaretza navodi se priznanje pregovarača da izraelska vlada smatra da je iskorjenjivanje Hamasa važnije od spašavanja njegovih zarobljenika koje drže palestinske frakcije u Gazi.

Izraelska gora protesta

Tenzije su takođe proključale na ulicama Izraela, gdje je veliki broj ljudi izašao na ulice u znak protesta zbog rata koji je u toku. Posebno su porodice izraelskih zatvorenika u Gazi izrazile snažno protivljenje vladinom rješavanju situacije. Mnogi demonstranti pozivaju na prekid vatre i hitan prekid tekućeg bombardiranja Gaze, koje su grupe za ljudska prava opisali kao genocid.

Prethodni marš porodica izraelskih zatvorenika u Gazi prema Netanyahuovoj kancelariji simbolizirao je rastuću frustraciju zbog nedostatka hitnosti u dovođenju zarobljenika kući.

Izraelski zatvorenici u Gazi

Video koji je objavilo Hamasovo vojno krilo, Brigade Al-Kasam, privukao je dodatnu pažnju na izraelske zarobljenike u Gazi. U snažnoj poruci, izraelska vojnikinja Liri Albag, koja je bila zatočena više od 450 dana, opisala je užase koje ona i drugi zarobljenici trpe. U razgovoru sa porodicom i izraelskom vladom, ona je izrazila očaj zbog svoje situacije, navodeći da ona i drugi više nisu prioritet njihove vlade.

Albagove riječi — „Nismo na listi prioriteta naše vlade ili vojske“ — odražavaju osjećaje mnogih porodica zatvorenika, koje se osjećaju napušteno pred izraelskim ratom koji je u toku. Ona je postavila pitanje da li bi se rat nastavio da su oni u zatočeništvu bili voljeni izraelskih vođa.

Genocid u Gazi

Tekući izraelski napad na pojas Gaze, koji je počeo 7. oktobra 2023. godine, doveo je do humanitarne krize neviđenih razmjera. Kako broj poginulih među opkoljenim i izgladnjelim palestinskim civilima svakodnevno raste, Izrael se trenutno suočava s optužbama za genocid nad Palestincima pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ).

Prema Ministarstvu zdravlja Gaze, najmanje 45.805 Palestinaca je ubijeno, a 109.064 ranjeno u izraelskom genocidu u Gazi koji počinje 7. oktobra 2023. godine. Očekuje se da će broj ljudi još rasti, s najmanje 11.000 ljudi koji se još uvijek vode kao nestali, a pretpostavlja se da su mrtvi pod ruševinama njihovih domova širom Gaze.

Rat, koji Palestinci nazivaju “Operacija Al-Aksa poplava”, počeo je nakon vojne operacije koju je Hamas izveo na izraelskoj teritoriji. Izrael izvještava da je 1.139 njegovih vojnika i civila ubijeno tokom početnog napada 7. oktobra. Međutim, izraelski mediji su izrazili zabrinutost da je značajan broj izraelskih žrtava uzrokovan ‘prijateljskom vatrom’ tokom napada.

Organizacije za ljudska prava, palestinske i međunarodne, izvijestile su da su ogromnu većinu žrtava u Gazi žene i djeca. Nasilje koje je u toku je također pogoršalo akutnu glad, sa hiljadama djece među mrtvima, naglašavajući ozbiljnost humanitarne katastrofe.

Rat je raselio skoro dva miliona ljudi iz njihovih domova širom Gaze, pri čemu je većina raseljenih protjerana u već prenaseljenu južnu regiju Pojasa. Stanovništvo u Gazi ostaje zarobljeno u tekućem sukobu, s malo pristupa osnovnim potrepštinama kao što su hrana, voda i medicinska njega.

(Palestinska kronika, AJA)





Detaljnije na izvornom linku >>>