ASTANA—Iako je privreda Kazahstana doživjela umjeren rast u 2024. godini, ona se takođe suočavala sa dugotrajnim izazovima. Kako zemlja nastoji da gradi na ovim dobitcima i rješava ključna pitanja u 2025. godini, od ključne je važnosti priznati i razumjeti izazove sa kojima se ekonomija suočava.
Fotografija: Nadezhda Linnikova/strategy2050.kz
Ključni pokretači rasta
Prema analitičkom članku Economy.kz, nezavisnog poslovnog medija, ne-naftni sektor se pojavio kao glavni faktor koji doprinosi ekonomskoj ekspanziji u 2024. Trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda su zabilježili zapažene stope rasta od 8,2%, 10,3% i 13,4%, respektivno. Sektor trgovine, koji čini 15,8% BDP-a zemlje, pokazao je dobre rezultate, sa snažnom maloprodajom prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Međutim, pojavila se zabrinutost oko održivosti ovog rasta zbog pada realnih prihoda domaćinstava, koji su pali za 0,2% u prvih deset mjeseci 2024., i smanjenja uvoza.
Prerađivačka industrija sa učešćem od 12,4% BDP-a porasla je za 5,3%, predvođena metalurgijom sa 7,2% i mašinstvom sa 6,9%. U međuvremenu, rudarski sektor, koji čini 13,5% BDP-a, zabilježio je samo marginalni rast od 0,1% zbog proizvodnje nafte, koja je pala za 15,2% u oktobru tokom radova na održavanju velikih polja kao što su Tengiz i Kashagan.
Spoljnotrgovinski suficit
Kazahstan je zadržao značajan trgovinski suficit od 20,1 milijardu dolara u periodu januar-oktobar 2024., što je povećanje od 33,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz je porastao za 5,1% na 68,5 milijardi dolara, dok je uvoz smanjen za 3,3% na 48,4 milijarde dolara. Ovaj pad je prvenstveno rezultat smanjenog uvoza mašina i opreme, koji čini 42,6% ukupne strukture uvoza. To je, pak, bilo zbog smanjenih ulaganja u osnovna sredstva i smanjenih reeksportnih operacija iz Rusije.
Investicije i društvene brige
Ulaganja u osnovna sredstva porasla su za 3,1% u prvih 11 mjeseci 2024. godine, što predstavlja značajno usporavanje u odnosu na rast od 14,6% zabilježen u prethodnoj godini. Usporavanje se pripisuje smanjenim investicijama, koje su smanjene za 23,3%, odnosno 17,7%. Rast investicija prvenstveno je bio podržan javnim fondovima i dugom, jer je privatna investiciona aktivnost ostala slabija.
Prihodi domaćinstava su opali za 0,2% tokom prvih deset mjeseci ove godine, što je pogoršalo uticaj trajne inflacije, koja se kretala između 8% i 9%. Ovo je ograničilo domaću potražnju i smanjilo efikasnost vladinih stimulativnih mjera usmjerenih na podršku sektorima, uključujući poljoprivredu i građevinarstvo.
Regionalni dispariteti su takođe predstavljali izazove, sa ekonomskim rastom koncentrisanim u gradovima kao što su Almati i Astana, dok su se regioni zavisni od nafte, kao što su Atirau i Mangistau, suočili sa padom aktivnosti.
Izazovi i izgledi
Gledajući unaprijed, razvojne institucije, uključujući Svjetsku banku, Azijsku razvojnu banku, Ministarstvo nacionalne ekonomije, Narodnu banku, Međunarodni monetarni fond i Evroazijsku razvojnu banku, predviđaju obećavajući rast BDP-a od oko 5,1% u 2025. godini, ulivajući optimizam za budućnost.
Međutim, konzervativnije procjene procjenjuju rast bliže 4,5%, potaknut rastom izvoza i proširenim kapacitetima petrohemijske proizvodnje. Očekuje se da će stabilne investicije u ekstraktivne industrije i proizvodnju, u kombinaciji s većom potrošnjom potrošača zbog ublažavanja inflacije, podržati ovaj rast.
Očekuje se da će inflacija opasti, ali će ostati iznad cilja Narodne banke od 5%. Postizanje ovog cilja zahtijevat će održive fiskalne reforme i strogu monetarnu politiku. U međuvremenu, vlada planira da smanji budžetski deficit uz pridržavanje pravila upravljanja rezervama, signalizirajući opredijeljenost za dugoročnu stabilnost.
