ASTANA – Umjetna inteligencija (AI) ima potencijal da poveća efikasnost Kazahstana, pokrene inovacije i poboljša njegovu globalnu konkurentnost, ali izazovi ostaju zbog ograničenog pristupa tehnologiji mikročipova i dvosmislenog regulatornog okvira, kažu stručnjaci.
Kredit za fotografiju: freepik
Put ka prosperitetu umjetne inteligencije možda neće biti potpuno gladak, autori članka Vladimir Kuryatov upozoravaju, posebno s ograničenim pristupom tehnologiji koja podržava rast umjetne inteligencije.
„Nemamo sopstvenu mikroelektroniku, proizvodnju poluprovodnika, čipove sa memorijom velikog propusnog opsega – nešto što je ključno za razvoj ove sfere. Izvoz vezan za tehnologije umjetne inteligencije stavljen je pod strogu kontrolu. I to je razumljivo, s obzirom na geopolitičke podjele i činjenicu da se danas bitke vode u sferi tehnološkog razvoja”, napisao je Kuryatov u Kazinformu.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres istakao je da su sposobnosti umjetne inteligencije izuzetno neravnomjerno raspoređene tokom njegove posjete Kini u septembru 2024.
„Danas su mogućnosti umjetne inteligencije koncentrisane u nekolicini moćnih kompanija u malom broju zemalja. Mnoge nacije se suočavaju s ozbiljnim izazovima u pristupu alatima AI. Da bi se istinski iskoristio njegov potencijal, potrebna je međunarodna saradnja i solidarnost”, rekao je on.
Stroga regulatorna kontrola kada je u pitanju AI tehnologija mogla bi dovesti zemlje u razvoju kao što je Kazahstan u nepovoljan položaj.
„Kao programer, zabrinuta sam zbog prevelike regulacije određene opreme na kojoj možemo raditi umjetnu inteligenciju“, rekla je Madina Abdrakhmanova, zamjenica direktora proizvoda i vanjskih poslova, viši naučnik za podatke na Institutu za pametne sisteme i umjetnu inteligenciju (ISSAI ) na Univerzitetu Nazarbajev.
Kazahstan, zajedno sa mnogim drugim državama, mora dobiti dodatnu dozvolu da bi dobio određene čipove. Vještačko ograničavanje pristupa tehnologiji stvara nejednakost. Nasuprot tome, Abdrakhmanova je koristila Elona Muska, američkog poduzetnika, kao primjer nekoga ko nije imao ograničenja u kupovini 100.000 grafičkih kartica.
“On nema problema sa ovim! Ista stvar se dešava i sa OpenAI. Oni su prvi koji su dobili nove čipove i servere od Nvidije (vodeći svjetski proizvođač vrhunskih grafičkih procesorskih jedinica). Shodno tome, imaju određenu prednost. Ovo je moja vizija kao programera,” rekla je.
Artem Rychko, šef obrade podataka u 7Generation, ponavlja njen argument, naglašavajući da je pristup računarskoj snazi ključni faktor u unapređenju razvoja AI.
On predlaže da je jedno rješenje kupovina gotovih servera, koji mogu koštati milione dolara. Međutim, čak i sa dovoljno sredstava, problem ostaje zbog velike potražnje usred određenog nivoa monopola koji Nvidia drži za takvu opremu.
“Nažalost, u Kazahstanu je dodat novi faktor. Zbog geopolitičke situacije, Nvidia nam je proširila ograničenja na izvoz računarske snage. Ali znam da to pitanje rješava vlada”, rekao je Rychko.
On se osvrće na tekuće pregovore o američkoj izvoznoj licenci za isporuku Nvidia čipova Kazahstanu, koje vodi kazahstansko Ministarstvo za digitalni razvoj, inovacije i zračnu industriju.
“Sljedeći korak u razvoju vještačke inteligencije u Kazahstanu u velikoj mjeri zavisi od efikasnosti ovih pregovora. I tu postoji nada za uspjeh, jer naš zahtjev za isporukom računarske snage nema ‘dvostruko dno’. Upotreba čipova će biti što je moguće transparentnija”, napisao je Kurjatov.
Stvaranje odgovarajućeg regulatornog okvira
Još jedan važan faktor za napredak Kazahstana u razvoju veštačke inteligencije je uspostavljanje uravnoteženog regulatornog okvira—onog koji se bavi dezinformacijama i zabrinutostima za nacionalnu bezbednost, a da pritom ostane privlačan investitorima.
“Digitalno pravo ima svoje posebnosti, a glavna posebnost je da pravo uvijek prati tehnologiju. Prva se pojavljuje tehnologija. To je na ovaj ili onaj način označeno u sistemu društvenih odnosa, a onda gledamo kako to treba regulisati”, rekla je Jekaterina Smišljajeva, poslanik Mazhilisa, donjeg doma kazahstanskog parlamenta.
Prema njenim riječima, globalnoj regulaciji vještačke inteligencije pristupalo se oprezno. U početku su uvedeni samo etički kodeksi i sporazumi, a EU je prednjačila usvajanjem prvog globalnog regulatornog akta i ChatGPT standarda za zaštitu ličnih podataka. Međutim, još uvijek ne postoje jedinstveni međunarodni propisi.
“Nijedna zemlja na svijetu ne želi izgubiti tehnološku trku. Ako potpišemo bilo koji međunarodni akt i on nas ograničava u nekim pitanjima, čak i ako su to etička pitanja, to znači da ćemo biti u određenoj mjeri ograničeni u razvoju tehnologije. Ipak, zakonska regulativa je izuzetno neophodna kako sa stanovišta sigurnosti upotrebe veštačke inteligencije, tako i sa stanovišta privlačenja globalnih investicija“, rekla je Smišljajeva.
Drugi problem je da su mnoga rješenja vođena umjetnom inteligencijom u Kazahstanu na čekanju jer određeni sektori još uvijek nisu spremni za implementaciju ovih tehnologija bez odgovarajuće zakonske regulative.
„Većina ovih projekata je u ‘pilot modu’. Preduzeća mogu priuštiti korištenje umjetne inteligencije, za razliku od državnog sistema, posebno u područjima visokog rizika kao što je zdravstvo. Stoga se nadamo da ćemo uz pomoć stručne zajednice napraviti udoban zakon koji će omogućiti razvoj tehnologije, osigurati sigurnost i zacrtati jasna i precizna pravila igre”, rekla je Smyshlyayeva.
Članak je originalno bio objavljeno na Kazinformu.
