Izraelski rat u Gazi koji je u toku ostavio je režim u borbi s neispunjenim ciljevima, kaže Menachem Klein, viši predavač na Univerzitetu Bar-Ilan. U razgovoru za Al Jazeeru, Klein je opisao raspoloženje kao frustrirano.
“Izrael – posebno vojska i vlada – traži pobjedu. I oni to ne mogu postići”, rekao je Klajn.
Naglasio je nesrazmjer između navedenih ratnih ciljeva vlade i sporazuma o prekidu vatre postignutog s Hamasom. “Postoji ogroman jaz između ratnih ciljeva koje je Izrael postavio i kojih se držao cijelo vrijeme rata i sporazuma postignutog s Hamasom.”
Klein je također primijetio proteste u Jerusalemu (al-Quds) na kojima su desničarski aktivisti istakli transparente na kojima je pisalo: “ovo nije pobjeda”. Ova osjećanja odražavaju nezadovoljstvo obećanjima premijera Benjamina Netanyahua u proteklih 15 mjeseci da će osigurati konačne rezultate u Gazi.
U četvrtak je Netanyahuov ured objavio završetak sporazuma o prekidu vatre, uz posredovanje izraelskih pregovarača u Dohi. Očekuje se da će sporazum, koji uključuje odredbe o razmjeni zatvorenika, dobiti odobrenje kabineta sigurnosti u petak. Pripreme za povratak izraelskih zarobljenika su u toku.
Netanyahu ostaje čvrst u posvećenosti svoje vlade svim ratnim ciljevima, navodeći: “Izrael ostaje posvećen postizanju svih ratnih ciljeva, posebno povratku svih talaca – bilo živih ili mrtvih.”
Do primirja dolazi usred velikih civilnih žrtava. Civilna odbrana Gaze izvijestila je o smrti najmanje 101 Palestinca, uključujući 27 djece i 31 ženu, u pojačanim zračnim napadima od najave prekida vatre. Osamdeset dvije od ovih smrtnih slučajeva dogodile su se u gradu Gazi, a mnoge žrtve su ubijene tokom noćnih napada na stambena područja.
Među napadnutima je i novinarska porodica, pri čemu je potvrđeno da je devet članova poginulo, a četiri su još zarobljena pod ruševinama. Bombardovanje i artiljerijsko granatiranje i dalje traje uprkos približavanju primirja.
Međunarodne humanitarne organizacije izrazile su hitnu zabrinutost. Ljekari bez granica (MSF) opisali su prekid vatre kao “neophodan predah”, ali su kritizirali odlaganje, navodeći “ogromnu patnju i bezbroj izgubljenih života”.
U saopćenju, MSF je pozvao na kontinuiranu humanitarnu pomoć, naglašavajući potrebu za više od privremenih mjera. “Izraelsko bombardovanje mora prestati, a hitno je potrebno ogromno povećanje humanitarne pomoći”, pozvala je organizacija.
Od 7. oktobra 2023. godine, izraelski genocidni rat u Gazi je rezultirao sa 46.788 palestinskih smrtnih slučajeva i preko 110.000 ranjenih, naglašavajući ogroman danak rata koji je u toku.
Izrael se suočio s brojnim optužbama za počinjenje zločina protiv čovječnosti i genocida, posebno u vezi sa svojim nehumanim vojnim akcijama u Pojasu Gaze. Organizacije za ljudska prava, uključujući Amnesty International i Human Rights Watch, optužile su izraelske vlasti da namjerno uskraćuju Palestincima u Gazi osnovne resurse, kao što je voda, što predstavlja zločin protiv čovječnosti istrebljenja i može predstavljati djela genocida.
U decembru 2024. Amnesty International je zaključio da su akcije Izraela u Gazi predstavljale genocid, pozivajući Međunarodni krivični sud (ICC) da istraži i pozove odgovorne na odgovornost.
Slično, Human Rights Watch je izvijestio da su izraelske vlasti odgovorne za zločin protiv čovječnosti istrebljenja i djela genocida zbog njihovog ponašanja u Gazi.
MKS je preduzeo korake da odgovori na ove optužbe. Dana 21. novembra 2024., Pretpretresno vijeće ICC-a izdalo je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, navodeći odgovornost za ratne zločine, uključujući upotrebu gladovanja kao metode ratovanja, i zločine protiv čovječnosti , kao što su ubistva i progoni, tokom sukoba Izrael-Hamas.
