Autor: Nirupama Subramaniam
Trijumfirajući nad izgradnjom hrama boga Ramu u Ayodhyi, 31 godinu nakon uništenja mesdžida Babri i izgradnje hrama Ayodhya 2024. usred nekih od najgorih nedavnih međureligijskih tenzija u Indiji, indijski hindutvanski pješaci ponovo guraju naprijed, roje niži sudovi sa predmetima protiv značajnih džamija u nekoliko malih gradova u sjevernoj Indiji, tvrdeći da su izgrađene iznad hramova. Najmanje 11 bogomolja za muslimane, uključujući čuveni Khwaja Garib Nawaz u Ajmeru i dargah Salima Chistija u Fatehpur Sikri Jama Masjidu, 35 km od Taj Mahala, sada su predmet sudskih sporova hinduističkih grupa.
Navala tužbi i njihova potraživanja hramova koji su navodno zakopani ispod poznatih džamija povećali su međureligijske tenzije, prijeteći da razbiju još rupa u krhkom sekularnom tkivu Indije i pojačavaju osjećaj života pod opsadom za indijske muslimane, koji čine oko jednog- sedmi od svojih 1,4 milijarde stanovnika. Nije slučajno da je zakon protiv džamija došao upravo u trenutku kada se nekoliko država priprema za izbore. Među najugroženijim je džamija Gyanvapi, izgrađena tokom 17th-stoljetna vladavina mogulskog cara Aurangzeba, koja dijeli zid sa renomiranim hinduističkim hramom Kashi Vishwanath u hodočasničkom gradu Varanasi, koji se nalazi na obalama rijeke Ganga i poznat kao izborna jedinica premijera Narendre Modija.
Od rušenja Babri mesdžida iz doba Mughala u Ayodhyi, Hindutvin zlokobni ratni poklič je prorekao sadašnjost: “Yeh toh sirf jhanki hai, Kashi Mathura baqi hai” – “Ayodhya je bio prikolica, Varanasi i Mathura su ostali.” Džamija Gyanvapi i džamija Shahi Idgah u Mathuri, još jedna građevina iz 17. stoljeća, suočene su sa tužbama kojima se osporava njihovo postojanje. U Sambhalu, malom gradu u Uttar Pradeshu pod upravom Bharatiya Janata Partije, najvećoj indijskoj državi i među najnerazvijenijim, gdje su pokrajinski izbori zakazani 2026. godine, tenzije su prerasle u potpune nerede prošlog decembra, u kojima ubijeno je pet muškaraca Muslimana nakon što je sud naložio ispitivanje u 16th stoljeća Šahi Jama Masjid, naveden od strane Arheološkog istraživanja Indije (ASI) kao „spomenik od nacionalnog značaja“.
U roku od nekoliko dana nakon Sambhal nasilja, u susjednom Radžastanu, kojim je također vladao BJP, lokalni sud je preuzeo peticiju grupe Hindutva pod nazivom Hindu Sena (Hinduska armija) koja tvrdi da postoji Shiva hram unutar Ajmer Sharifa, 13.th-vek dargah perzijskom mistiku Muinudinu Čištiju koji je uspostavio jedan od najranijih sufijskih redova u Južnoj Aziji. Sud je izdao obavještenja čuvarima svetinje i državnim službenicima.
Svetište je velika privlačnost za muslimane širom svijeta, koji posjećuju tokom godišnjeg hodočašća kako bi se pomolili na Chishtijevom grobu. Hindusi takođe obožavaju svetište, simbol hinduističko-muslimanskog sinkretizma. Rekordan broj hodočasnika okupio se u hramu tokom ovogodišnjeg hodočašća u prvoj sedmici januara. Uzimajući u obzir kako je završila svađa oko Babri mesdžida, nova neizvjesnost oko sudbine svetilišta mogla bi pokrenuti navalu.
U Madhya Pradeshu, velikoj državi u centralnoj Indiji kojom vlada BJP, grupa koja se zove Hinduski front za pravdu, želi da se muslimanima zabrani da se mole u spornoj džamiji. U glavnom gradu, u čuvenom Qutub Minaru, UNESCO-voj svjetskoj baštini, hinduističke grupe su tvrdile da je džamija na tom mjestu izgrađena preko ostataka hinduističkih i džainističkih hramova. Za sada, Karnataka je jedina južna država u kojoj je džamija u Mangaloreu u središtu pravnog spora.
Iznenadni niz peticija podsjeća na to kako je svađa u Babri mesdžidu počela kao bezazlena peticija okružnom sudiji 1885. godine, a zemlju je zahvatila antimuslimanska zajednička ludnica u roku od jednog stoljeća. U paljenju još jednog sporog fitilja, čini se da su sudovi, uključujući i Vrhovni sud, bili voljni saučesnik.
Indija od 1991. godine ima zakon koji se zove Zakon o bogomoljama (posebne odredbe) koji zabranjuje promjenu vjerskog karaktera bogomolje kakva je postojala 15. avgusta 1947., na dan kada je Indija stekla nezavisnost, iako zakon nije spriječiti uništenje Babri mesdžida samo godinu dana nakon donošenja. Tri decenije kasnije, presuda Vrhovnog suda iz 2019. proglasila je rušenje džamije „ugroženim kršenjem vladavine prava“, ali je ipak dozvolila da se na tom mjestu izgradi hram. U istom dahu, to podržao Zakon o bogomoljama iz 1991. godineističući njegovu važnost kao zaštitne ograde za indijski sekularizam, i rekao da je Ram Janmabhoomi izuzetak i da se ne smije dozvoliti da se historija koristi kao oruđe za raspirivanje sukoba na bogomoljama.
Zašto je onda Vrhovni sud prihvatio predstavke kojima se osporava ustavna valjanost ovog zakona može se samo nagađati. A ako su niži sudovi prihvatili predstavke protiv džamija kao da je ovaj zakon već ukinut, mnogi smatraju odgovornim Vrhovni sud i za ovo.
Evo zašto. Godine 2022., dok je potvrdio nalog nižeg suda za istraživanje džamije Gyanvapi od strane ASI-ja, sudija DY Chandrachud, bivši glavni sudija Indije, primijetio je da ništa u Zakonu o bogomoljama ne sprečava takvo istraživanje. Zbog toga je jezik u mnogim peticijama protiv džamija sačinjen u zahtjevima da se uključe molbe za „naučna istraživanja“ ASI kako bi se utvrdile njihove tvrdnje da ispod svake strukture leže ruševine hramova.
Kako je sve više slučajeva usmjerenih na džamije počelo izlaziti na površinu u posljednjim sedmicama 2024. godine, Vrhovni sud, koji sada vodi novi glavni sudija, konačno je postupio da stavi poklopac o takvim parnicama. Zabranio je sudovima da prihvataju nove predstavke ili da donose bilo kakve naredbe u predmetima koji su već bili pred njima dok se ne odluči o predstavkama kojima se osporava Zakon o bogomoljama.
Ali atmosfera zajedničkog iščekivanja već je stvorena. Čini se da hindutva činovi žele više, a ne manje akcije.
Još 2022. godine, Mohan Bhagwat, šef Rashtriya Swayamsevak Sangha, Hindutvinog matičnog broda, Bhagwatova je primjedba izazvala senzaciju tako što je razumno pozvao da se prekine shivling lov.
„Zašto stvarati sukob dnevno?“ upitao je. „Neka bude nema više lova po džamijama shivling (simbolični kameni prikaz boga Šive).“ Njegove riječi su prenijele utisak da je, nakon pobjede u dugoj borbi na indijskom Vrhovnom sudu za izgradnju hrama Ayodhya, matica hinduističkog nacionalizma htjela zaustaviti rastuću galamu protiv drugih džamija.
Njegove primjedbe stigle su u trenutku kada su se upravo pojavile tvrdnje da je unutar džamije Gyanvapi došlo do šivanja.
Ako su ga grupe Hindutva tada ignorirale, čini se da su njegove nedavne primjedbe na sličan način dovele do raskola unutar RSS-a.
U decembru, govoreći mjesec dana nakon nereda u Sambhalu, Bhagwat ponovo izjasnio se za zajednički mir. “Ekstremizam, agresivnost, nasilnost i vrijeđanje drugih bogova nisu kao u našoj zemlji i to je neprihvatljivo”, rekao je. Ako bi Indija morala biti prihvaćena kao ‘Vishwa Guru’, ne bi mogla zaboraviti svoju “prirodu smještaja svih”.
Ukazujući na “rastuću tendenciju” nepoštovanja drugih religija, Bhagwat je rekao da Indija treba pokazati svijetu da može živjeti u harmoniji i vratiti se svojoj “pravoj prirodi, to je dobrota i duhovnost”.
„Hram Ram [at Ayodhya] bila je stvar vjere za cijelu hinduističku zajednicu… izgrađena je i sada je centar vjere. Ali svakodnevno otkrivanje novih pitanja zbog prezira, sumnje i neprijateljstva neće uspjeti”, dodao je.
Bhagwatove primjedbe kritizirali su hinduistički lideri i suprotstavili ih glasnogovornik RSS-a Organizatorkoji je objavio urednički tekst koji opravdava kampanju protiv džamija, rekavši da razumijevanje “istine” i historije spornih struktura nije za vjersku nadmoć, već za traženje “civilizacijske pravde” za Hinduse. Kasnije je saopšteno da nema neslaganja sa liderom RSS-a i objavilo je njegov govor u celosti da pruži „kontekst“.
Bhagwatove primjedbe mogu biti više taktički zaokret nego promjena mišljenja prema islamu i muslimanima. Ipak, dobio je pohvale od anti-RSS i liberalnih Indijaca, posebno jer je premijer Narendra Modi, u svom uobičajenom stilu potpisa, šutio tokom naleta u pokazivanju antimuslimanskih osjećaja. Možda je Modi zbog Bhagwatovih riječi ili međunarodne slave Ajmer dargaha – šefovi mnogih muslimanskih zemalja hodočastili u svetište – i potencijalne diplomatske posljedice spora oko njega, odlučio poslati ministra u Ajmer sa uobičajena ponuda a chaadarnamaz za Chishtijev grob u svetilištu.
U međuvremenu, u Utar Pradešu, zajedničkom kotlu u najboljim vremenima, Sambhal se možda neće smiriti uskoro. Glavni ministar odjeveni u šafran, Yogi Adityanath, koji nije povezan sa RSS-om, ali pripada redu hinduističkih monaha u hramu u sjevernom Uttar Pradeshu, i koji se priprema za izbore 2026., odlučan je u namjeri da pruži “civilizacijske pravde”. Adityanath, koji je popularan širom Indije zbog toga što je otvoreno antimuslimanski, a neki ga čak vide kao vjerovatnog nasljednika Modija, nedavno je opisao sporne džamije kao “rak kojem je potrebna operacija”.
