Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da prekid vatre u Gazi, koji bi trebao početi u nedjelju u 6:30 (po lokalnom vremenu) neće početi dok palestinska militantna grupa Hamas ne dostavi spisak talaca koje treba osloboditi.
Netanyahuova objava dolazi jedan sat prije roka za prekid vatre. Očekivalo se da će taoci biti pušteni u roku od nekoliko sati od početka primirja, otvarajući put ka mogućem završetku 15-mjesečnog rata koji je preokrenuo Bliski istok.
“Premijer je dao instrukcije IDF-u (Izraelske odbrambene snage) da primirje, koje bi trebalo da stupi na snagu u 8:30 ujutro, neće početi sve dok Izrael ne dobije spisak oslobođenih otetih koje je Hamas obećao da će dostaviti,” njegov ured rekao je u nedelju.
Hamas je u nedjelju potvrdio svoju opredijeljenost sporazumu o prekidu vatre u Gazi, rekavši da je kašnjenje u otkrivanju imena talaca koji će biti pušteni u prvoj fazi uzrokovano “tehničkim razlozima na terenu”.
Izraelske snage počele su se povlačiti iz područja u Gazi Rafah do koridora Filadelfija duž granice između Egipta i Gaze, izvještavaju pro-Hamasovi mediji rano u nedjelju.
Izraelska vojska upozorila je stanovnike Gaze da se ne približavaju njenim trupama i ne kreću se palestinskom teritorijom prije roka za prekid vatre, dodajući kada se dopusti kretanje “biće izdata izjava i uputstva o sigurnim metodama tranzita”.
Sporazum o prekidu vatre uslijedio je nakon višemjesečnih pregovora o prekidu uz posredovanje Egipta, Katara i Sjedinjenih Država, a došao je neposredno uoči inauguracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa 20. januara.
Trostepeni prekid vatre stupa na snagu u nedjelju u 18.30 sati.
Njegova prva faza trajat će šest sedmica, tokom kojih će 33 od preostalih 98 talaca – žena, djece, muškaraca starijih od 50 godina, bolesnih i ranjenih – biti oslobođeno u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika i pritvorenika.
Među njima je 737 zatvorenika muškaraca, žena i tinejdžera, od kojih su neki članovi militantnih grupa osuđenih za napade u kojima su ubijene desetine Izraelaca, kao i stotine Palestinaca iz Gaze u pritvoru od početka rata.
Očekuje se da će tri taocice biti oslobođene u nedjelju popodne preko Crvenog krsta, u zamjenu za po 30 zatvorenika.
Nakon nedjeljnog puštanja talaca, rekao je vodeći američki pregovarač Brett McGurk, sporazumom se traži oslobađanje još četiri žene taoca nakon sedam dana, nakon čega slijedi oslobađanje još tri taoca svakih sedam dana nakon toga.
Tokom prve faze, izraelska vojska će se povući sa nekih svojih položaja u Gazi, a Palestincima raseljenim iz područja u sjevernoj Gazi će biti dozvoljen povratak.
Tim američkog predsjednika Joea Bidena blisko je sarađivao s Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom kako bi pregurali dogovor preko crte.
Kako se bližila njegova inauguracija, Trump je ponovio svoj zahtjev da se dogovor postigne brzo, više puta upozoravajući da će biti “pakao za plaćanje” ako taoci ne budu pušteni.
Poslijeratna Gaza
Ali šta će biti sljedeće u Gazi ostaje nejasno u nedostatku sveobuhvatnog sporazuma o poslijeratnoj budućnosti enklave, za koju će biti potrebne milijarde dolara i godine rada za obnovu.
I iako je navedeni cilj prekida vatre da se rat u potpunosti okonča, on bi se lako mogao raspetljati.
Hamas, koji je kontrolirao Gazu skoro dvije decenije, opstao je uprkos tome što je izgubio svoje najviše vodstvo i hiljade boraca.
Izrael je obećao da neće dozvoliti Hamasu da se vrati na vlast i očistio je velike dijelove terena unutar Gaze, u koraku koji se smatra korakom ka stvaranju tampon zone koja će omogućiti njegovim trupama da slobodno djeluju protiv prijetnji u enklavi.
U Izraelu bi povratak talaca mogao ublažiti bijes javnosti protiv premijera Benjamina Netanyahua i njegove desničarske vlade zbog sigurnosnog propusta 7. oktobra koji je doveo do najsmrtonosnijeg dana u istoriji zemlje.
Ali tvrdolinijaši u njegovoj vladi već su zaprijetili da će dati ostavku ako se rat protiv Hamasa ne nastavi, ostavljajući ga pritisnutim između želje Washingtona da vidi kraj rata i njegovih krajnje desnih političkih saveznika kod kuće.
A ako se rat nastavi, desetine talaca moglo bi biti ostavljeno u Gazi.
Bliskoistočni udarni talasi
Izvan Gaze, rat je izazvao šokove širom regiona, pokrećući rat sa libanskim pokretom Hezbolah koji podržava Teheran i dovodeći Izrael u direktan sukob sa svojim najvećim neprijateljem Iranom po prvi put.
Više od godinu dana kasnije, Bliski istok se transformisao. Iran, koji je potrošio milijarde na izgradnju mreže militantnih grupa oko Izraela, doživio je uništenje njegove “Osovine otpora” i nije mogao nanijeti više od minimalne štete Izraelu u dva velika raketna napada.
Hezbolah, čiji se ogromni raketni arsenal nekada smatrao najvećom prijetnjom Izraelu, ponižen je, a njegovo najviše rukovodstvo je ubijeno, a većina njegovih projektila i vojne infrastrukture uništena.
Nakon toga, višedecenijski Asadov režim u Siriji je oboren, uklonivši još jednog velikog iranskog saveznika i ostavivši izraelsku vojsku praktično bez izazova u regionu.
Ali na diplomatskom frontu, Izrael se suočio sa bijesom i izolacijom zbog smrti i razaranja u Gazi.
Netanyahu se suočava sa nalogom za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda zbog optužbi za ratne zločine i odvojenih optužbi za genocid na Međunarodnom sudu pravde.
Izrael je ljutito reagovao na oba slučaja, odbacujući optužbe kao politički motivisane i optužujući Južnu Afriku, koja je pokrenula prvobitni slučaj ICJ-a, kao i zemlje koje su mu se pridružile, za antisemitizam.
Rat je pokrenuo Hamasov napad 7. oktobra 2023. na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a više od 250 uzeto kao taoci, prema izraelskim podacima. Od tada je u borbama u Gazi ubijeno više od 400 izraelskih vojnika.
Izraelska 15-mjesečna kampanja u Gazi ubila je skoro 47.000 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravlja Gaze, koje ne prave razliku između boraca i civila, a usku obalnu enklavu ostavila je pustoš ruševina.
Zdravstveni zvaničnici kažu da su većina poginulih civili. Izrael kaže da su više od jedne trećine borci. (Reuters)