Izvoz Koreje u SAD mogao bi pasti do 13,1%
Autor Nam Hyun-woo
Kada je Washington Post 6. januara objavio da bi tadašnji novoizabrani američki predsjednik Donald Trump mogao uvesti univerzalne carine na određene kritične sektore, a ne na sav uvoz, indeks dolara, koji upoređuje vrijednost američkog dolara u odnosu na šest glavnih valuta, je pao više od 1 procenta, čime je prekinut rast dolara u posljednjih nekoliko mjeseci.
Ovo je završilo kratkoročnom fluktuacijom, jer je Trump odbacio izvještaj kao “samo još jedan primjer lažnih vijesti”, a dolar se brzo oporavio. Međutim, incident pokazuje da je trenutni rast dolara usko povezan s Trumpovim tarifnim prijetnjama, a globalno finansijsko tržište je sasvim sigurno da će on koristiti carine kao svoje ekonomsko oružje.
Trump je 14. januara u objavi na društvenim mrežama rekao da će osnovati novu vladinu agenciju pod nazivom Služba za vanjske prihode, “kako bi prikupljala carine, carine i sve prihode”, dodajući da će agencija biti uspostavljena čim on pretpostavi ured. Iako su konkretni detalji o agenciji i dalje nejasni, izvještaji američkih medija sugeriraju da je ovo jak pokazatelj da se predsjednik sprema uvesti nove carine početkom svog drugog mandata.
Tramp je dosad zaprijetio univerzalnom carinom od 10 ili 20 posto na sav uvoz, 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade i 60 posto na uvoz iz Kine. Trumpovi pomoćnici, uključujući sekretare za trgovinu i financije Howarda Lutnicka i Scotta Bessenta, snažno podržavaju tu ideju, a stručnjaci kažu da su velike šanse da bi predsjednik mogao proglasiti vanredno stanje u nacionalnoj ekonomskoj situaciji kako bi pružio pravno opravdanje za univerzalne carine u ranim fazama svog administracija.
Ostaje neizvjesno kako će predložene univerzalne carine utjecati na trgovinu Koreje sa Sjedinjenim Državama. Međutim, Korejski institut za industrijsku ekonomiju i trgovinu procjenjuje da bi se izvoz Koreje u SAD mogao smanjiti za 9,3 do 13,1 posto, ovisno o različitim scenarijima. Ovo smanjenje predstavlja potencijalni gubitak od 7,9 biliona (5,37 milijardi dolara) na 10,6 biliona vona u dodanoj vrijednosti.
„Sudeći po Trampovom kabinetu, on bira pojedince koji su skloniji uvođenju carina, što čini gotovo sigurnim da će carine biti uvedene“, Jang Sang-sik, šef analize trgovinskih trendova u Korejskom međunarodnom trgovinskom udruženju (KITA), rekao je.
“Pitanje je kako. Ako se tarife uvedu univerzalno, to bi se moglo učiniti putem Odjeljka 301, ali taj proces obično traje nekoliko mjeseci. Zato postoje očekivanja da bi Trump mogao proglasiti nacionalnu ekonomsku vanrednu situaciju kako bi koristio Međunarodni zakon o ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEPA).
Ranije, uključujući i prvu Trumpovu administraciju, SAD su koristile Odjeljak 301 za uvođenje carina protiv trgovinskog partnera za kojeg se smatra da je uključen u nepoštene trgovinske prakse. Za to su, međutim, potrebni mjeseci saslušanja, dok Trump prijeti da će odmah uvesti carine.
Umjesto toga, IEEPA jednostrano ovlašćuje predsjednika da upravlja uvozom tokom vanredne situacije u državi. IEEPA je ažurirana verzija Zakona o trgovini s neprijateljem iz 1917. godine, na koji se bivši američki predsjednik Richard Nixon pozvao 1971. godine kako bi nametnuo univerzalnu carinu od 10 posto kako bi ublažio krizu platnog bilansa, navodi Reuters.
Rastuće neizvjesnosti
Iako je Trump odbacio izvještaj Washington Posta koji sugerira da može nametnuti carine samo određenim kritičnim sektorima, stručnjaci su primijetili da nova administracija također mora odmjeriti potencijalni utjecaj carina na američku domaću ekonomiju, posebno na inflaciju. Kao rezultat toga, oni nagađaju da postoje šanse da bi Trump mogao prvo uvesti univerzalne carine i prilagoditi ih tako da ciljaju određene industrije putem pregovora.
Jang iz KITA-e je rekao da bi se nova američka administracija mogla fokusirati na tri ključna područja za tarife: kritične stavke koje igraju vitalnu ulogu u lancima snabdijevanja, proizvodni sektori poput čelika i automobila i industrije u kojima SAD trpe značajan trgovinski deficit.
“U tim oblastima, primarna meta će vjerovatno biti Kina, ali sljedeća bi mogla biti Koreja”, rekao je Jang. “Malo je vjerovatno da bi SAD usvojile strategiju koja svaku zemlju pretvara u trgovinskog protivnika. Ako se tarife nameću selektivno, one bi vjerovatno bile usmjerene na prethodno spomenuta područja. Alternativno, ako se uvedu opće tarife, SAD ih u početku mogu široko primijeniti, a zatim pregovarati o izuzećima ili prilagođavanjima s pojedinačnim saveznicima putem bilateralnih sporazuma.”
Bez obzira na to kako se Trumpove tarifne prijetnje mogu materijalizirati, jedna industrija koja će se vjerovatno suočiti s izazovima je sektor baterija. Prošlog mjeseca, u izvještaju Reutersa citira se dokument Trumpovog tranzicionog tima u kojem se kaže da se očekuje da će njegova administracija “uvesti tarife na lanac snabdijevanja električnim vozilima”, uključujući baterije i kritične minerale koristeći Odjeljak 232, koji cilja prijetnje nacionalnoj sigurnosti, da ograniči uvoz takvih proizvoda. .
Odjeljak 232 Zakona o proširenju trgovine je onaj s kojim je korejska industrija previše upoznata jer se ranije koristio za ciljanje korejskog čelika, aluminija i automobila tijekom prethodne Trumpove administracije.
Godine 2018. tadašnji predsjednik Trump uveo je dodatne carine od 10, odnosno 25 posto na određene uvozne proizvode od aluminija i čelika u američku Koreju, uspio je pregovorima osigurati bescarinsku kvotu od 2,63 miliona tona za izvoz čelika.
U izvještaju od 13. januara, KITA je naglasila da je “teško isključiti mogućnost da druga Trumpova administracija zahtijeva smanjenje bescarinske kvote ili nametanje dodatnih carina korištenjem Odjeljka 232.”
Automobili također mogu biti predmet Odjeljka 232. U maju 2018. Trump je naredio tadašnjem američkom ministru trgovine Wilburu Rossu da pokrene istragu o uvozu automobila i kamiona navodeći nacionalnu sigurnost, ali to nije rezultiralo stvarnim carinama na automobile.
Međutim, tokom kampanje, Trump je okrivio uvoz automobila i autodijelova za trgovinske deficite i obećao da će uvesti visoke carine, koristeći Odjeljak 232 kao sredstvo.
“Očekuje se da će druga Trumpova administracija provoditi proaktivne tarifne mjere uoči međuizbora u novembru 2026., koristeći zakonodavstvo Kongresa i izvršne naredbe”, navodi se u izvještaju KITA. “Postoji mogućnost nametanja tarifa kroz IEEPA, a potreban je oprez u pogledu potencijalnog ciljanja određenih zemalja i artikala na koje bi tarife imale značajniji uticaj.”