“Govorite tiho i nosite veliki štap”, fraza koja se pripisuje bivšem američkom predsjedniku Theodoru Roosevelt, često se navodi kao savjet o umjetnosti diplomatije. Nasuprot, Donald Trump Govori glasno, ali možda neće biti mnogo prije nego što financijska tržišta narušavaju njegovu sposobnost da drže “veliki štap”.
Održavanje dominantnog vojnog prisustva širom svijeta, kao što je SAD učinilo decenijama, skupo je prijedlog i prilikom financiranja, u velikoj mjeri ovisi o zaduživanju, zadužene zemlje u velikom štapu može lako postati slabiji.
Za američku vladu, čija je zaduženost međunarodnom tržištu obveznica i suverene investitore poput Japana i Kine sada došla do rekordnih 36 biliona američkih dolara, to je prava zabrinutost. Može li to sada prijedlog da bi Trumpov uprava mogla razmotriti revalorizaciju ogromnih zlatnih imanja u Americi – kako bi se uravnotežilo nacionalni bilans na strani imovine? Neki savremenici američke državne sekretarke Scott Bessent nagađaju se na mogućnost revaloriranja službenih zlatnih rezervi, prema nedavnom Financial Times Članak. Bessent se založio na “Monetizirati srednju stranu američkog bilansa”.
Američka blagajna zadržava oko polovine svog zlata, oko 147,3 miliona unci, u Fort Knoxu. Te se rezerve trenutno vrednuju na samo 42,22 USD uncu na američkim nacionalnim računima. To daje ukupno imanje od oko 280 miliona unci nekretnine u odnosu na 11 milijardi američkih dolara. Ali trenutna tržišna cijena zlata iznosi oko 2.800 američkih dolara uncu, što podrazumijeva da bi američka država mogla vrijediti više od 780 milijardi američkih dolara.
Revalorizacija od pomjerne za tržišnu vrijednost američkih imanja teško bi udubila veličinu gargantuana Američki nacionalni dug Ali to bi moglo preuzeti neki pritisak sa veličine kratkoročnih zahtjeva za zaduženje. Usred naprezanja na tržištu trezora, to je važno kao i Trump valovi veliki štap sve agresivnije.
U međuvremenu, ako američke kamatne stope odbiju usred rastući japanske stope, razliku od kamatnih stopa između američkog dolara i japanskog jena mogla bi se umanjiti. Izlivni izliv od japanskih financijskih institucija u američke finansijske institucije u američku hartije od vrednosti mogu se smanjiti, stavljajući veći pritisak na tržište obveznica.
Čovjek prolazi pored elektroničke ploče koja prikazuje deviznu trgovinsku cijenu japanskog jena protiv američkog dolara na ulici u središnjem Tokiju 21. januara. Foto: AFP
