Na primjer, slonovi pozdravljaju, pljeskaju uši i stvaraju karakteristične zvukove, a kitovi sperme mijenjaju svoju vokalizaciju ovisno o kontekstu. Ovo potvrđuje da je komunikacija u svijetu životinja mnogo složenija nego prije. Ali je li moguće da bi jedna životinja mogla razumjeti “jezik” druge vrste?
Live naučni materijal posvećen je ovoj temi.
Naučni podaci govore da neke životinje ne mogu prepoznati samo vokalizaciju drugih vrsta, već ih koristiti i u njihovim interesima. Međutim, još uvijek postoji mnogo pitanja o tome koliko duboko razumiju signale drugih ljudi i koji mehanizmi su podvlačili njihovu percepciju.
Važno je uzeti u obzir da je ljudski jezik jedinstven sistem komunikacije koji nema analoge u životinjskom svijetu. Prema Townu Townsend sa Univerziteta u Cirihu, životinje nemaju jezik u uobičajenom smislu. Studije su fokusirane na pojedine signale i njihove vrijednosti, ali to nije ekvivalentno ljudskom jeziku.
Posebno su zanimljivi primjeri ptica koje pokazuju sposobnost percipiranja signala drugih vrsta. Dakle, naučnici sa Univerziteta u Illinoisu u urbanom šamponu otkrili su da migracija pojedinačnih ptica mogu prepoznati krikove anksioznosti drugih vrsta.
To im pomaže da izbjegnu opasnost na nepoznatim mjestima, potvrđujući hipotezu interspecifičkih informacija. Međutim, naučnici još uvijek ne mogu precizno dešifrirati koje poruke prenose jedni drugima.
Jedan od najimpresivnijih primjera je afrička ptica Drongo (Dicurus adsimilis), koja proučava Thomas Flauer sa Univerziteta u Capilanu u Kanadi. Drongo su u pratnji grupa Meerkasa u nadi da će posjedovati svoju hranu. Korištenje prodornih signala alarma, ove ptice čine da se meerkata sakriju, nakon čega uzimaju napušteni plijen.
Ali meerkati se tokom vremena uče da razlikuju pravu anksioznost i laž, prestaju da reaguju na obmanu. Međutim, Drongo ima drugu jedinstvenu sposobnost – mogu oponašati alarme drugih životinja.
Kad vlastiti vriskovi prestaju raditi, počinju kopirati alarme alarma drugih ptica ili čak i samim dimenzijama. Promjena zvukova, Drongo i dalje drži svoje “žrtve” u suspenziji i sprečavaju ih da se prilagode obmanu.
Pored toga, Drongo koristi ovu vještinu u odnosu na druge ptice, prateći ih i kopiranje njihovih alarma signala da namakuju hranu. Prema Flaueru, ovaj fenomen dokazuje da su životinje u stanju da doživljavaju i tumače vokalizaciju drugih vrsta, a prilagođavaju ih njihovim potrebama. Ovo otkriće postavlja nova pitanja naučnika o granicama kognitivnih sposobnosti životinja i mogućnosti interspecifičke komunikacije.
Ranije, “kursor” je izvijestio neobičnu sličnost između kitova i ljudi.
