Izraelski naučnici preuzeli su važan korak u proučavanju kardiovaskularnih bolesti, otkrivajući da se u srcu nakon povrede ili tokom starenja formiraju dvije različite vrste ožiljaka ili tokom povrede ili tokom starenja, od kojih svaki od njih zahtijeva individualni pristup liječenju.
Studija provedena na Institutu Weizmann objavljena je u časopisu Stanični sustavi.
Kako srce “zakrpa” sama
Srce djeluje poput pumpe, a njegovo normalno funkcioniranje ovisi o integritetu tkiva. Kada primi štetu, tijelo pokreće zaštitni mehanizam – formiranje cicatricijskog tkiva. To pomaže u sprečavanju jaza, ali sama ožiljak nije smanjena i ometa normalno funkcioniranje srca. Kao rezultat toga, pacijent može razviti zatajenje srca.
Moderna medicina još nema efikasne načine za borbu protiv ovog procesa. Smanjenje ožiljaka ostaju jedan od ključnih problema kardiologije. Međutim, naučnici su otkrili da nisu svi srčani ožiljci isti.
Dvije vrste ožiljaka – dvije različite bolesti
Prema studiji, cicatricalna tkanina je dvije vrste koja su imena dobila “vruću fibrozu” i “hladnu fibrozu”.
- Vruća fibroza formirana je uz sudjelovanje ćelija imunološkog sustava, posebno makrofaga, koje igraju važnu ulogu u upalnim procesima.
- Hladna fibroza nastaje uglavnom zbog rasta miofiboblasta – ćelije odgovorne za sintezu ožiljaka. Praktično nema makrofaga, a upala igra minimalnu ulogu.
Prema jednom od autora studije, profesor Eldad Tsakhor, ovo otkriće mijenja ideju srčane fibroze. Prema njegovim riječima, vruća i hladna fibroza su dvije različite bolesti, a to znači da tretman svakog treba ići na različite načine.
Novi izgledi za liječenje
Istraživači su se fokusirali na proučavanje hladne fibroze i otkrili su protein koji igra ključnu ulogu u njegovom razvoju. U eksperimentu na miševima naučnici su uspjeli suzbiti rast cicatricičke tkanine, koji djeluju na ovom proteinu. Ovo otvara izglede za razvoj novih lijekova koji mogu usporiti ili čak zaustaviti fibrozu, što može postati revolucija u liječenju kardiovaskularnih bolesti.
Naučna zajednica već razmatra ovo otkriće kao važan korak ka personaliziranoj terapiji za pacijente sa hroničnom srčanom bolešću. U budućnosti to može dovesti do stvaranja lijekova koje će spriječiti ožiljku tkiva i produžiti živote miliona ljudi.
Ranije, Kursor je izvijestio da je Top-7 saveti potvrđeni istraživanjem, koji će pomoći da žive duže.
