Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je uputio oštro upozorenje Ukrajini, prijeteći da će gađati “centre odlučivanja” u Kijevu hipersoničnom raketom Orešnik. Najava je uslijedila samo nekoliko sati nakon što je ogromna ruska raketna i bespilotna baraža pogodila energetsku infrastrukturu Ukrajine, gurnuvši u mrak preko milion Ukrajinaca.
Napad preko noći, jedan od najintenzivnijih posljednjih mjeseci, uključivao je preko 90 projektila i 100 dronova, navodi Kijev. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy osudio je napad kao čin “ucjene” i pozvao zapadne saveznike da odlučno odgovore.
Putin je udare opravdao kao “odgovor” na ukrajinske napade na rusku teritoriju upotrebom oružja koje je nabavilo Zapad, posebno američkih projektila ATACMS.
Govoreći na konferenciji za novinare u Astani u Kazahstanu, Putin je nagovijestio značajnu eskalaciju tako što je kao potencijalnu metu označio vladin okrug u Kijevu. „Ne isključujemo upotrebu Orešnika protiv vojnih, vojno-industrijskih centara ili centara za donošenje odluka, uključujući Kijev,“ izjavio je on.
Hiperzvučna raketa Orešnik, testirana na Ukrajini samo prošle nedelje, postala je centralni simbol eskalacije ruskih vojnih sposobnosti. Putin je tvrdio da oružje, koje može dostići brzinu od približno tri kilometra u sekundi, ima razornu silu ekvivalentnu nuklearnom udaru ili udaru meteorita.
“Ako ispalimo nekoliko ovih projektila odjednom, rezultati će biti poražavajući”, rekao je. Ruski zvaničnici hvale hipersonično oružje kao menjač igre, sposoban da zaobiđe čak i napredne sisteme protivvazdušne odbrane.
Posljednji baraž ostavio je u mraku velike dijelove zapadnih regija Ukrajine. U Lavovu je više od pola miliona stanovnika ostalo bez struje. Obližnji regioni Rivne i Volin takođe su se suočili sa značajnim nestancima, sa 280.000, odnosno 215.000 stanovnika koji su ostali bez struje.
Ukrajinske službe za hitne slučajeve izvijestile su da su napadi oštetili kritičnu infrastrukturu u 14 regija širom zemlje, dodatno opterećujući ionako krhku energetsku mrežu. Udari su označili jedanaesti veliki napad na energetsku infrastrukturu Ukrajine ove godine, prema ministarstvu energetike zemlje.
Rosemary DiCarlo, visoki zvaničnik Ujedinjenih naroda, upozorila je ranije ovog mjeseca da bi ovi kontinuirani napadi mogli učiniti predstojeću zimu “najsurovijom od početka rata”.
Dok traje gotovo trogodišnji sukob, čini se da obje strane pojačavaju upotrebu naprednog oružja u pokušaju da steknu utjecaj uoči inauguracije novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u januaru.
Ukrajinski predsjednik Zelenskyy opisao je najnovije ruske udare kao “veoma odvratnu eskalaciju ruske terorističke taktike”, ističući izvještaje o tome da je Rusija koristila kasetnu municiju tokom napada.
U Washingtonu je američki predsjednik Joe Biden osudio bombardovanje i naglasio važnost stalne podrške Zapada Ukrajini. “Ovaj napad je nečuven i služi kao još jedan podsjetnik na hitnost i važnost podrške ukrajinskom narodu u njegovoj odbrani od ruske agresije”, rekao je Bajden u saopćenju.
Putinovi komentari su takođe uključivali retko spominjanje američke unutrašnje politike. Izrazio je oprezan optimizam u vezi sa nadolazećom Trumpovom administracijom, opisujući bivšeg i budućeg predsjednika kao “inteligentnu osobu” koja bi potencijalno mogla “naći rješenje”. Međutim, Putin nije precizirao kakvu rezoluciju zamišlja.
Glavni grad Kijev doživio je mučnu noć dok su sistemi protivvazdušne odbrane presreli ruske dronove i projektile. Gradom su odjeknule glasne eksplozije, primoravajući stanovnike da potraže sklonište u podzemnim stanicama metroa.
„Napadi su neumoljivi“, rekao je Mykola Petrov, stanovnik Kijeva koji se sklonio sa svojom porodicom. “Svaki put kada se sirene aktiviraju, znamo da se šanse da se naša snaga vrati smanji.”
Projektil Orešnik je posljednjih sedmica postao žarište ruske retorike. Prvi put testiran u borbi u Dnjepru, projektil se može pohvaliti brzinom i razornim kapacitetom bez premca. Putin je uporedio njegov uticaj sa temperaturom “površine sunca”, tvrdeći da može sve što udari pretvoriti u “prašinu”.
Uprkos ovim tvrdnjama, analitičari kažu da pravi potencijal projektila tek treba da bude u potpunosti demonstriran. “Ovdje se radi o zastrašivanju koliko i o sposobnosti”, rekao je vojni analitičar Sergiy Marchenko.
Poljski premijer Donald Tusk odbacio je Putinove prijetnje kao “svjedočanstvo slabosti”, ističući da Zapad neće biti uplašen ruskom retorikom.
U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je privrženost alijanse Ukrajini, navodeći da je baraž istakao potrebu za kontinuiranom vojnom i humanitarnom pomoći. „Agresija Rusije neće ostati bez odgovora“, rekao je Stoltenberg.
Za Ukrajinu, najnovija eskalacija naglašava ogromne izazove koji su pred nama s početkom zime. Gotovo tri godine rata ostavile su veliki dio infrastrukture zemlje u ruševinama, a rusko ciljanje energetskih objekata izgleda sračunato da oslabi ukrajinsku odlučnost.
Sa hipersoničnim projektilima koji su sada dio jednačine, ulozi nikada nisu bili veći. Vlada Zelenskog pokušava da ojača kritičnu infrastrukturu, apelujući na napredne sisteme protivvazdušne odbrane zapadnih saveznika.
Za ukrajinski narod, međutim, fokus je na opstanku. „Hladno nam je, uplašeni smo, ali nismo slomljeni“, rekla je Ljudmila Ivanovna, penzionerka iz Lavova.
Kako se sukob produbljuje, ostaje pitanje: koliko još Ukrajina može izdržati i hoće li podrška svijeta biti dovoljna da se ravnoteža nagne u korist Kijeva?
