Zakon koji zahtijeva od banaka da otpišu lažne kredite klijentima ne funkcionira.
Kazahstanci su i dalje zaglavljeni u ogromnim dugovima zbog sajber prevaranata. A policija im ne može pomoći, jer ni u jednom teritorijalnom odjeljenju nema stručnjaka za informatičku sigurnost. Zamjenik Mazhilisa Askhat RAKHIMZHANOV skrenuo je pažnju na ovaj problem.
On je uputio zahtev premijeru Olžasu BEKTENOVU, gde je naglasio da mu se samo u regionu Karaganda javilo 290 žrtava i da su dobili kredite u vrednosti od milijardu 618 miliona tenge!
Rakhimzhanov je ukazao na zakon „O bankama i bankarskim aktivnostima“, gde postoji imperativna norma da ako je osoba zvanično priznata kao žrtva, banka je dužna:
– u roku od tri dana obustaviti naplatu potraživanja i rad potraživanja po takvom bankarskom kreditu;
– obustavi obračunavanje naknada i kazni;
– najkasnije u roku od 10 radnih dana od dana prijema sudskog akta koji je stupio na snagu, kojim se utvrđuje činjenica da je bankarski kredit na prevaran način bez učešća klijenta, donese odluku o otpisu dug klijenta, kao i mjere za vraćanje ranije zadržanih iznosa za takav kredit.
– Ali formulacija “bez učešća klijenta” je previše nejasna. Uostalom, čak i ako je ovaj klijent u to vrijeme držao mobitel u rukama, to se može okvalifikovati kao učešće. Ako je bio doveden u zabludu i izdiktirao četverocifrenu šifru, to se može pripisati i činjenici da je navodno učestvovao u obradi kredita. Možda se zbog toga danas pokazalo da ova norma nije izvodljiva”, naveo je madžilisman.
Predložio je da se u Zakon o parničnom postupku unese pravilo kako bi sud imao osnov da ostavi bez razmatranja tužbe od banaka ukoliko postoji sudska odluka o tome da je kredit dobijen na prevaru.
Prema riječima poslanika, danas zakon zabranjuje pružanje telekomunikacionih usluga od strane mobilnih operatera u nedostatku registracije. Međutim, ni ovo pravilo ne funkcioniše: ako zovu sa neregistrovanih brojeva, operater nije odgovoran!
Još jedan problem: policijski službenici nemaju algoritam za ispitivanje kategorije slučajeva sajber prevare. Niti jedna teritorijalna policijska uprava nema stručnjake za informatičku sigurnost.
– Kontaktiralo me je 350 žrtava sajber prevare. Telefoni žrtava nikada nisu poslani na pregled, koji bi trebalo da obave službenici Ministarstva unutrašnjih poslova. U stvari, advokati i advokati su angažovani na sporednim funkcijama, već znaju kako da dokažu tokom sudskih ročišta da SMS poruke nisu dostavljene žrtvama, već da su ih presrele treće strane. Žrtve nisu sklopile dogovor”, naglasio je poslanik.
U sistemu MUP-a, dodao je, zbog nepoštivanja zakona, prekršioci moraju biti procesuirani zbog samovolje, ali organi teritorijalne policije odbijaju slučajeve zbog nedostatka sastava delikta.
– OTP lozinka nije osnova za potpisivanje ugovora o kreditu. Građanski zakonik predviđa da se ugovori potpisuju samo elektronskim ili rukom pisanim potpisom. Osim toga, prilikom preuzimanja bankovnih aplikacija svi klijenti automatski pristaju na izdavanje elektronskog potpisa. Štaviše, ovaj potpis čuva banka, koja teoretski može potpisati bilo šta za klijenta. Gotovo je nemoguće dokazati da klijent nije učestvovao u ovim stvarima”, rekao je Ashat Rakhimzhanov.
Prema njegovom mišljenju, bankama treba oduzeti pravo na izdavanje digitalnih potpisa. U suprotnom se ne poštuje princip ravnopravnosti ugovornih strana.
Zamjenik je skrenuo pažnju i na sve veći broj kapljica koji to nehotice postaju. Bankovnu karticu bilo kojeg građanina Kazahstana, iako ne sumnja u to, prevaranti mogu koristiti za prijenos i isplatu novca.
„Danas postoje prijedlozi za uvođenje krivične odgovornosti za kapaljke, ali apsolutno nevini ljudi mogu biti izvedeni pred lice pravde“, zaključio je Rakhimzhanov.
Lejla TASTANOVA, Astana
Dijeli
Dijeli
Tweet
Cool
