Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izdao je oštro upozorenje u ponedjeljak, 2. decembra, u vezi s teškim položajem talaca koje Hamas drži u Gazi. Trump je izjavio da će na Bliskom istoku biti “pakao za plaćanje” ako taoci, uključujući dvojne izraelsko-američke državljane, ne budu oslobođeni prije njegove inauguracije 20. januara 2025.
Rumpovo prvo direktno i snažno obraćanje o talačkoj krizi od njegove izborne pobjede u novembru, dok sukob u Gazi nastavlja eskalirati, prijeteći regionalnoj stabilnosti.
Talačka kriza počela je 7. oktobra 2023. godine, kada su militanti predvođeni Hamasom pokrenuli iznenadni napad na Izrael. U najrazornijem napadu u posljednjih nekoliko decenija ubijeno je preko 1.200 Izraelaca, a više od 250 ljudi je uzeto kao taoce. Ova grupa uključivala je izraelske civile, strane državljane i pojedince sa dvojnim državljanstvom. Prema izraelskim vlastima, približno 101 talac je i dalje u pritvoru Hamasa, od kojih su mnogi nestali i držani bez komunikacije.
Sukob je od tada prerastao u jedan od najbrutalnijih ratova u novijoj istoriji. Gaza, dom za preko dva miliona Palestinaca, pretrpjela je katastrofalna razaranja. Prema zvaničnicima Gaze, više od 44.400 Palestinaca je ubijeno, a infrastruktura u regionu je uglavnom svedena na ruševine.
Hamas je tražio izraelsko povlačenje iz Gaze kao uslov za pregovore o oslobađanju talaca, prijedlog koji je Izrael odlučno odbacio.
Objavljujući na svojoj platformi Truth Social, Trump se nedvosmislenim jezikom osvrnuo na situaciju sa taocima.
“Ako taoci ne budu pušteni prije 20. januara 2025., datuma kada s ponosom preuzimam dužnost predsjednika Sjedinjenih Država, na Bliskom istoku će se platiti SVE PAKLE, a za one koji su počinili ove zločine protiv Čovečanstvo”, napisao je Tramp.
Novoizabrani predsjednik je dodao: “Oni koji su odgovorni bit će pogođeni teže nego što je bilo ko pogođen u dugoj i pričanoj istoriji Sjedinjenih Američkih Država.”
Trumpovi komentari ukazuju na potencijalnu promjenu u američkoj vanjskoj politici kada on preuzme dužnost. Oni naglašavaju njegovu spremnost da preduzme odlučnu akciju protiv Hamasa i eventualno proširi opseg američkog učešća u sukobu koji je u toku.
Sukob je i dalje duboko polariziran, s Hamasom i izraelskim vodstvom ukorijenjenim u suprotstavljenim zahtjevima. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je više puta izjavljivao da će se rat nastaviti sve dok Hamas ne bude demontiran i više ne predstavlja prijetnju Izraelu.
S druge strane, Hamas je tražio međunarodnu podršku za prekid vatre, povezujući oslobađanje talaca s potpunim povlačenjem Izraela iz Gaze. Pregovori uz posredovanje međunarodnih strana do sada su dali ograničen napredak.
Hamas je u ponedjeljak tvrdio da su 33 taoca umrla tokom 14 mjeseci ratovanja, iako grupa nije navela njihovu nacionalnost. Izrael je osporio ove tvrdnje, optužujući Hamas da koristi taoce kao živi štit i da iskorištava krizu u propagandne svrhe.
Ljudska cijena rata je zapanjujuća. Otkako je sukob počeo, nemilosrdna vojna ofanziva Izraela dovela je do ogromnih žrtava u Gazi. Čitava naselja su sravnjena sa zemljom, a kritična infrastruktura je uništena. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je većina stanovništva Gaze raseljena, a mnogi traže utočište u improviziranim skloništima i prenatrpanim objektima UN-a.
Međunarodne humanitarne organizacije su u više navrata upozoravale na predstojeću katastrofu, pozivajući se na kolaps zdravstvenih, vodovodnih i sanitarnih usluga u opkoljenoj enklavi.
Na izraelskoj strani, napad 7. oktobra ostavio je duboke ožiljke. Priroda napada bez presedana podstakla je nacionalnu odlučnost da se demontira Hamas. Za Netanyahua, koji se suočava sa sve većim političkim pritiskom kod kuće, postizanje sigurnosti za Izrael je politički i egzistencijalni imperativ.
Trumpovi komentari ističu sve veće očekivanje intenziviranja američkog angažmana na Bliskom istoku. Kao novoizabrani predsjednik, Trumpova retorika odražava potencijalnu politiku njegove administracije, koja bi mogla uključivati značajne vojne, ekonomske ili diplomatske mjere usmjerene na rješavanje krize.
Tokom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump je posredovao u nekoliko sporazuma o normalizaciji između Izraela i arapskih država prema Abrahamovom sporazumu. Njegov povratak na funkciju mogao bi dovesti do ponovnog pokretanja regionalnih saveza, ali uz dodatni izazov rješavanja sukoba u Gazi.
Trumpovo upozorenje izazvalo je reakcije širom svijeta. Saveznici u Evropi i na Bliskom istoku pomno prate njegove izjave, koje mogu uticati na diplomatske inicijative u regionu. Ujedinjene nacije, koje su više puta pozivale na prekid vatre i humanitarni pristup Gazi, pozvale su sve uključene strane na uzdržanost.
U međuvremenu, analitičari sugeriraju da bi Trumpov borbeni ton mogao dodatno eskalirati tenzije. Kritičari tvrde da bi njegov ultimatum mogao zakomplikovati tekuće pregovore, dok pristalice to vide kao neophodan korak za prioritetno postavljanje sigurnosti američkih građana i odvraćanje budućih terorističkih akata.
