Daka, 5. decembra (The Daily Star): Vlasnici hotela i restorana u indijskoj državi Tripura ukinuli su privremenu zabranu za medicinske turiste iz Bangladeša, strahujući od pada poslovanja.
Udruženje vlasnika hotela i restorana svih Tripura objavilo je danas u saopštenju, navodeći da će državljanima Bangladeša koji imaju medicinske vize sada biti dozvoljeno gostoprimstvo u hotelima i restoranima Tripure.
Odluka udruženja dolazi samo nekoliko dana nakon što je 2. decembra objavila privremenu zabranu putovanja iz Bangladeša.
Protesti u Tripuri, koji su uključivali incidente vandalizma i skrnavljenja nacionalne zastave Bangladeša u pomoćniku Visoke komisije u Agartali, eskalirali su tenzije, što je navelo udruženje da uvede početna ograničenja.
Međutim, s obzirom da se mnoga preduzeća u Tripuri i Kolkati značajno oslanjaju na državljane Bangladeša, posebno na medicinske turiste, udruženje je preispitalo svoj stav.
U saopštenju objavljenom danas, udruženje je pojasnilo: „Nije bilo incidenata maltretiranja državljana Bangladeša u Tripuri. Kako bi se uspostavila ravnoteža između nacionalne osjetljivosti i principa gostoprimstva, naša najavljena zabrana je revidirana.”
1,5 lakh tona pirinča će biti uvezeno iz Mjanmara, Indija
Vlada planira uvesti ukupno 5 miliona tona pirinča za ovu fiskalnu godinu 2024-25 kroz međuvladine aranžmane i otvorene tendere. Fotografija: Star/fajl
Vlada je spremna da uvozi rižu iz Mjanmara i Indije kao dio svojih napora da snizi visoku cijenu osnovnih proizvoda, popuni zalihe i osigura distribuciju u okviru šema socijalne zaštite.
Prema planu, 1 lakh tona belog pirinča biće uvezeno iz Mjanmara po ceni od 515 dolara po toni i 50.000 tona basmati kuvanog pirinča iz Indije po ceni od 467,7 dolara po toni.
Prijedloge je jučer odobrila vladina komisija za javne nabavke kojom predsjedava Salehuddin Ahmed, savjetnik za finansije privremene vlade.
Politika neće stajati na putu trgovine i komercijalnih poslova sa Indijom, rekao je Ahmed medijima nakon sastanka.
“Uvozićemo od onih koji nam daju artikle po konkurentnim cijenama, brzo i kvalitetno – to može biti Indija ili bilo koja druga zemlja. Razgovaramo sa Indijom, Mijanmarom, pa čak i sa Vijetnamom”, dodao je.
Ranije je vlada dozvolila uvoz 1 lakh tona kuvanog pirinča iz Indije na otvorenom tenderu.
Trenutne zalihe riže su ispod 10,5 lakh tona koje preporučuju stručnjaci za omogućavanje intervencija na tržištu od strane vlade da spriječi manipulaciju cijenama od strane privatnih mlinara i trgovaca.
Zalihe javne hrane iznosile su 4. decembra 10,90 lakh tona, što uključuje 6,69 lakh tona pirinča.
U međuvremenu, zvaničnici ministarstva hrane rekli su da su pokrenuli napore za međuvladine aranžmane i otvorene tendere.
Bangladeš je potpisao memorandum o razumijevanju s Vijetnamom i Mijanmarom za uvoz riže i dogovori važe do 2027. godine, rekli su.
Osim toga, savjetodavni odbor za državne nabavke nedavno je ublažio pravila javnih nabavki za uvoz pirinča putem otvorenog tendera, smanjivši potrebno vrijeme na 15 dana sa 42 dana.
Savjetodavni komitet za ekonomska pitanja također je u principu odlučio da će vlada uvesti 5 miliona tona pirinča.
Procjene Odjeljenja za poljoprivredno savjetovanje pokazuju da je površina Amana ove sezone opala na 57,35 lakh hektara sa 57,5 lakh hektara u prethodnoj.
Komisija za trgovinu i tarife Bangladeša u izvještaju od 29. oktobra citirala je procjenu DAE-a i rekla da su nedavne poplave uzrokovale gubitak u proizvodnji od 8,39 miliona tona.
Glavni savjetnik privremene vlade dr. Mhammad Yunus rekao je da njegova privremena vlada predviđa “novi Bangladeš” gdje svako može pristupiti tačnim informacijama.
„Moramo ovo da ostvarimo“, rekao je on obraćajući se na sastanku sa liderima različitih verskih zajednica na Akademiji za diplomatsku službu u prestonici.
Na sastanku s vjerskim vođama dr. Yunus je pozvao na postizanje nacionalnog jedinstva usred pokušaja, kako je rekao, napora da se potkopa napor njegove vlade da izgradi novi Bangladeš.
Obraćajući se vjerskim vođama, glavni savjetnik je naglasio hitnost postizanja ovog cilja i rekao: „Ne možemo samo gledati u budućnost; moramo preduzeti akciju sada.”
Prisjećajući se svog ranijeg govora održanog na međunarodnom aerodromu Hazreti Šahjalal po povratku u zemlju 8. avgusta, prije polaganja zakletve, Yunus je rekao: “Tada sam rekao da smo jedna porodica. Imat ćemo različita mišljenja, različite religije i različite tradicije, ali svi smo članovi iste porodice.”
Razmišljao je o tome kako je naglasio da uprkos razlikama, ljudi u zemlji nisu neprijatelji jedni drugima.
“Kada je u pitanju naša nacionalnost i identitet, mi smo ujedinjeni. Mi smo Bangladešani, članovi iste porodice”, ponovio je.
Yunus je izrazio zabrinutost zbog izvještaja o progonu manjina nakon što je preuzeo dužnost. “To me je duboko rastužilo. Ubrzo nakon toga, otišao sam u hram Dakešvari, gde sam ponovio da smo svi članovi iste porodice.”
Glavni savjetnik je istakao napore svoje vlade da osigura sigurnost tokom Durga Puje. “To [Durga Puja this year] pretvorio se u nacionalni festival. U tom trenutku sam osjetio zadovoljstvo, znajući da sam na neki način doprinio”, rekao je.
Međutim, on je rekao da su se pojavila nova pitanja koja se tiču manjinskih zajednica, uz neslaganja u medijskom izvještavanju. “Ovo nije u redu. Ovome mora doći kraj”, rekao je on, naglašavajući važnost otkrivanja istine usred kontradiktornih informacija.
S tim u vezi, zatražio je savjet od vjerskih vođa o tome kako prikupiti tačne informacije o problemima s kojima se suočavaju manjine.
Njegova vlada, kako je rekao, ima za cilj da uspostavi proces koji će osigurati tačne i pravovremene informacije.
„U velikoj zemlji se svašta može dogoditi, ali mi želimo da znamo istinu. Potrebne su nam hitne informacije kako bi se situacija mogla riješiti. Ako je neko kriv, mora biti izveden pred lice pravde; to je odgovornost vlade”, dodao je on.
Yunus je dalje spomenuo potrebu za stvaranjem okruženja u kojem se takvi incidenti ne događaju. „Ako to urade, mora se preduzeti hitna akcija“, rekao je.
“Kao članovi iste porodice, možemo preuzeti kolektivnu odgovornost. U ovome su informacije i pravni lijek ključna pitanja”, dodao je Yunus.
KRAJ
