Južna Koreja se bori s političkom nestabilnošću dok je njen parlament u subotu glasao za opoziv predsjednika Yoon Suk Yeola zbog navoda o pobuni vezanim za njegovu kontroverznu deklaraciju o vanrednom stanju ranije ovog mjeseca. Kako tenzije rastu, kako unutar zemlje tako i širom Demilitarizirane zone, sjevernokorejski državni mediji napali su se u ponedjeljak, označivši Yoona “kolovođom pobune”, optužujući ga da krivicu za krizu prebaci na opozicione stranke.
Prva formalna reakcija Sjeverne Koreje na Yoonov opoziv, dodajući ulje na ionako nestabilnu situaciju dok Ustavni sud Južne Koreje razmatra sudbinu svog suspendovanog predsjednika.
Optužba predsjednika Yoon Suk Yeola uslijedila je nakon široko rasprostranjene osude njegove deklaracije o vanrednom stanju od 3. decembra, potez koji kritičari tvrde da je bio usmjeren na konsolidaciju vlasti usred rastućeg neslaganja. Parlamentarno glasanje za opoziv Yoona u subotu bilo je odlučujući odgovor na ono što su mnogi smatrali nedemokratskim i autoritarnim prekoračenjem. Južnokorejski parlament optužio je Yoona za pobunu, optužbu koja proizilazi iz navoda da je pokušao upotrijebiti vojnu silu za suzbijanje političke opozicije.
Nakon glasanja o opozivu, Yoon je odmah suspendovan sa svojih dužnosti, a premijer Han Duck-soo stupa na mjesto privremenog lidera. Ustavni sud sada ima rok od 180 dana da donese odluku o tome da li će podržati opoziv, odluku kojom bi Yoona mogao trajno ukloniti sa funkcije.
Vršilac dužnosti šefa suda, Moon Hyung-bae, najavio je planove da sazove svojih devet sudija u ponedjeljak ujutro kako bi utvrdili vremenski rok za razmatranje slučaja. Pritisak javnosti raste, uz velike proteste i pro- i anti-Yoon frakcija koje zahtijevaju brzu akciju.
Sjeverna Koreja je prihvatila politički preokret u Južnoj Koreji, pojačavajući svoju retoriku protiv Yoona i njegove administracije. Državna korejska centralna novinska agencija (KCNA) opisala je Yoona kao “kolovođu pobune” i ponovila svoju dugogodišnju tvrdnju da su lideri Južne Koreje “marionete” Sjedinjenih Država.
“Istraga o marionete Yoon Suk Yeola, vođi pobune, i njegovim saučesnicima je u toku,” izvijestila je KCNA u ponedjeljak, dodajući da će Ustavni sud odrediti Yoonu konačnu sudbinu.
Pjongjang je pokazao malo suzdržanosti u svom komentaru, ranije se rugajući Jugu da je “u haosu” zbog dekreta o vanrednom stanju. Odnosi između dvije Koreje dostigli su jednu od najnižih tačaka u posljednjih nekoliko godina, a Sjeverna Koreja intenzivirala je raketne testove prkoseći međunarodnim sankcijama.
Impičment je izazvao niz pravnih i političkih posljedica, a Yoonov uži krug je pod intenzivnim nadzorom. Tužioci su u nedjelju otkrili da je Yoon bio pozvan na ispitivanje zbog navoda o pobuni, ali je on odbio da se povinuje. Uskoro se očekuje drugi poziv, a lokalni mediji spekulišu da bi mogao biti objavljen već u ponedjeljak.
U dramatičnoj eskalaciji, južnokorejske vlasti su u nedjelju uhapsile sadašnje i bivše šefove obavještajne komande odbrane u vezi s optužbama za vanredno stanje. Osim toga, tužioci traže nalog za hapšenje Kwaka Jong-keuna, šefa Komande za specijalne ratove vojske, koji je optužen da je rasporedio specijalne snage u Narodnu skupštinu tokom epizode vanrednog stanja. Ova akcija je navodno dovela do napetog sukoba između vojnika i skupštinskog osoblja, simbolizirajući težinu ustavne krize.
Vladajuća Partija moći naroda (PPP), koju predvode Yoonovi saveznici, također se suočava sa previranjima. Lider stranke bio je pod jakim pritiskom da se povuče nakon što je izrazio podršku Yoonovom opozivu. On bi trebao održati konferenciju za novinare u ponedjeljak ujutro kako bi se pozabavio rastućim izazovima s kojima se suočava stranka i nacija.
Od najave vanrednog stanja, protesti su izbili širom Južne Koreje, posebno u glavnom gradu Seulu. Demonstranti koji podržavaju Yoona tvrde da su njegove akcije bile neophodne za uspostavljanje reda, dok ih protivnici osuđuju kao napad na demokratiju. Oba tabora su obećala da će održavati pritisak kako se proces opoziva bude odvijao.
Protesti odražavaju duboke političke i društvene podjele u Južnoj Koreji, a analitičari upozoravaju na potencijalnu dugoročnu štetu njenim demokratskim institucijama. “Impičment ne samo da je uzdrmao predsjedništvo već je i razotkrio pukotine u političkom pejzažu Južne Koreje za koje će možda trebati godine da se zacijele”, rekao je politikolog dr. Kim Eun-jung sa Univerziteta Yonsei.
Uprkos preokretima, privremeni predsjednik Han Duck-soo je nastojao da uvjeri javnost i međunarodnu zajednicu u stabilnost Južne Koreje. Han je tokom vikenda imao telefonski razgovor sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom kako bi potvrdio snagu saveza SAD-a i Južne Koreje. Biden je izrazio povjerenje u demokratske procese Južne Koreje i njenu sposobnost da prebrodi trenutnu krizu.
Kao odgovor na pojačane tenzije sa Sjevernom Korejom, Han je uputio vojsku da poveća budnost, naglašavajući važnost nacionalne sigurnosti tokom ovog perioda političke neizvjesnosti. Korejsko poluostrvo je tehnički i dalje u ratu, s krhkim primirjem na snazi od završetka Korejskog rata 1953. godine.
Opterećenje predsjednika Yoona dolazi u pozadini pogoršanja međukorejskih odnosa. Sjeverna Koreja je tokom godine provela niz testiranja balističkih projektila, prkoseći sankcijama Ujedinjenih naroda i nailazeći na međunarodnu osudu. Ove akcije, zajedno s neprijateljskom retorikom Pjongjanga, ostavile su malo prostora za dijalog između dvije nacije.
Stručnjaci sugeriraju da bi politički haos na jugu mogao ohrabriti Pjongjang da eskalira svoje provokacije. “Sjeverna Koreja će vjerovatno iskoristiti unutrašnju nestabilnost Južne Koreje da unaprijedi svoje strateške ciljeve”, rekao je dr. Lee Ji-won, viši saradnik na Korejskom institutu za nacionalno ujedinjenje.
Put koji predstoji Južnoj Koreji i dalje je pun neizvjesnosti. Konačna odluka Ustavnog suda o Yoonovom opozivu će odrediti da li će on biti trajno smijenjen ili vraćen na funkciju. Bilo koji ishod će vjerovatno dodatno polarizirati naciju.
U međuvremenu, istrage o proglašenju vanrednog stanja nastavljaju otkrivati alarmantne detalje, postavljajući pitanja o širim implikacijama na demokratsku upravu Južne Koreje. Ako se tvrdnje o koordinisanoj pobuni unutar vojske potkrijepe, to bi moglo pokrenuti obračun za civilno-vojne odnose u zemlji.
Dok sud raspravlja, lideri Južne Koreje suočavaju se sa zastrašujućim zadatkom navigacije kroz politički rascjepkani krajolik, uz održavanje budnosti protiv vanjskih prijetnji. Za sada, nacija sa zebnjom gleda, njena demokratska budućnost visi o koncu.
Vremenska linija
- 3. decembar: Predsjednik Yoon Suk Yeol proglasio je vanredno stanje, što je izazvalo proteste širom zemlje i optužbe za autoritarizam.
- 7. decembar: Opozicione stranke podnose zahtjev za opoziv Yoona.
- 14. decembar: Široko rasprostranjena hapšenja vojnih i političkih ličnosti vezana za proglašenje vanrednog stanja.
- 16. decembar: Parlament glasa za opoziv Yoona, suspendujući ga sa funkcije i inicirajući reviziju Ustavnog suda.
- 17. decembar: Tužioci pozivaju Yoona na ispitivanje, ali on odbija da se povinuje.
- 18. decembar: Sjeverna Koreja označila je Yoona kao “kolovođu pobune” dok se istrage o njegovim postupcima nastavljaju.
