Prema njihovim nalazima, ova brojka je samo 10 bita u sekundi.
Izvještaji ćelije.
U isto vrijeme, senzorni sistemi našeg tijela prikupljaju podatke iz svijeta oko nas brzinom od oko milijardu bitova u sekundi, što je 100 miliona puta brže od naših mentalnih procesa.
Za analizu, istraživači su primenili metode teorije informacija, proučavajući širok spektar naučnih podataka o ljudskom ponašanju. Gledali su aktivnosti kao što su čitanje, pisanje, rješavanje zagonetki uključujući Rubikovu kocku, pa čak i igranje video igrica. Rezultati su pokazali da je naš mozak značajno inferiorniji u odnosu na senzorne sisteme u brzini obrade podataka.
Na primjer, optički nerv prenosi informacije brzinom od 100 miliona bita u sekundi, a fotoreceptori u oku rade još brže. Međutim, mozak “komprimira” ovaj tok podataka, ističući samo najvažnije informacije.
Naučnici povezuju ovo ograničenje s evolucijskim procesima. Naši preci su bili zadovoljni da uočavaju ključne elemente okoline, kao što su potencijalni plijen ili prijetnje, umjesto da obrađuju sve dostupne informacije. Ovaj pristup je osigurao opstanak, ali nam je ostavio usko grlo u obradi podataka.
Ova relativno spora brzina razmišljanja izaziva zabrinutost u naučnoj zajednici. Tehnologije kao što su kompjuteri, roboti i veštačka inteligencija već obrađuju informacije milionima puta brže od ljudi i nastavljaju da se ubrzavaju. Ovo pojačava zabrinutost zbog mogućih rizika povezanih sa rastućim jazom između sposobnosti ljudskog uma i sposobnosti mašina.
Prethodno je Cursor izvještavao o tome kako zaštititi mozak od brzog starenja.
