ASTANA—Dok su zavjese pale na 2024., još jednu godinu globalnih turbulencija i neizvjesnosti, kazahstanska diplomatija dokazuje da mostovi, a ne zidovi, drže ključ trajnog uticaja. Astana Times predstavlja rezime kazahstanske proaktivne diplomatije 2024.
Diplomatske prekretnice Kazahstana u 2024. Fotografija: Kolaž kreirao The Astana Times/Fatima Kemelova.
Srednja snaga koja ide iznad
Ove godine, ideja srednje moći postala je pomalo krilatica. Iako su neki kritičari izjavili da ima malo praktične primjene, bio je uobičajen u mnogim razgovorima na forumima i diplomatskim platformama. U 2024., akcije Kazahstana su ilustrovale značenje izraza. Zemlja se etablirala kao primjer onoga što srednja sila može postići zahvaljujući svojoj sposobnosti da služi kao posrednik i povezivač.
Švedski naučnik Svante E. Cornell posvećena njegov avgustovski članak u kojem se govori o srednjim silama u usponu u centralnoj Aziji. On tvrdi da svojom strateškom diplomatijom, ekonomskim rastom i regionalnim vodstvom Kazahstan redefinira svoju ulogu na globalnoj sceni kao srednje sile.
Od sticanja nezavisnosti 1991. godine, Kazahstan je vodio viševektorsku vanjsku politiku koja balansira odnose s najvećim svjetskim silama uz potvrđivanje suvereniteta i regionalnog uticaja zemlje.
„Premisa kazahstanske spoljnopolitičke strategije bila je kako izbjeći potčinjenost velikim silama ili postati jabuka spora među njima. Nadalje, strategija je nastojala spriječiti situaciju u kojoj se država mora uključiti u stalnu zaštitu velikih sila, skačući s odnosa s jednom silom na drugu prema potrebi”, piše Cornell.
Srednje sile postao fokus Foruma istraživačkih centara u Astani u oktobru, u organizaciji Kazahstanskog instituta za strateške studije. Dvodnevni događaj okupio je 45 stručnjaka iz 22 zemlje, uključujući istraživače, stručnjake i diplomate.
Obraćajući se forumu, predsjednik Kasym-Jomart Tokayev rekao je da se uloga srednjih sila, uključujući Kazahstan, povećava usred slabljenja multilateralnih institucija i situacije “kada su veće sile zatvorene u rivalstvu ili ne mogu postići konsenzus”.
Kazahstan je snažan zagovornik multilateralizma i, kao srednja sila, njegov uticaj ne predstavlja vojna sila, već diplomatski kapacitet.
Na međunarodnoj konferenciji u Abu Dabiju u decembru, zamjenik ministra vanjskih poslova Roman Vasilenko koristio je jurtu, tradicionalnu kazahstansku okruglu kuću od filca, kao metaforu za opisivanje uravnotežene i pragmatične vanjske politike nacije. „U tradicionalnom kazahstanskom domu nema uglova“, rekao je on. “Stoga, potreba da se zauzme stranu ili izabere korner, kao što se to čini u bokserskom ringu, u suprotnosti je s našim nacionalnim mentalitetom.”
„Jedina strana na koju bi svi trebalo da budemo je strana saradnje, a ne rivalstva; angažman umjesto izolacije, vladavina prava umjesto bezakonja; uzajamnu korist i koncept win-win ishoda, a ne međusobnog isključivanja i igara sa nultom sumom. To je pristup koji smo koristili u proteklih 30 godina”, rekao je kazahstanski zvaničnik.
Ove godine, uloga srednje sile Kazahstana se ogledala u njegovom domaćinstvu ključnih diplomatskih samita i davanju svog glasa multilateralnim platformama poput Ujedinjenih nacija i Šangajske organizacije za saradnju (SCO).
Kazahstan je omogućio dijalog između zemalja, ugostivši razgovore u pozadini i podstičući međusobno razumijevanje o pitanjima regionalne sigurnosti. The mirovni pregovori između ministara vanjskih poslova Jermenije i Azerbejdžana je primjer za to.
Liderstvo u multilateralnim organizacijama kao što su ŠOS, Organizacija za turske države, Konferencija o interakciji i mjerama za izgradnju povjerenja u Aziji (CICA) i Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) dodatno je naglasila njenu sposobnost da djeluje kao stabilizirajuća sila u region i raditi sa istomišljenicima na pronalaženju kolektivnih rješenja.
Put ka otvorenosti
Kazahstan je ove godine proširio i listu zemalja čiji državljani mogu putovati bez vize. Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, bezvizni režim postoji sa 82 zemlje, uključujući velika turistička tržišta poput Kine i Indije, a upravo iz ovih zemalja značajno povećanje kod posetilaca se primećuje
Međutim, bezvizni režim je više od blagodati za turizam. To signalizira širu filozofiju otvorenosti u nadi da će lakši pristup privući posjetioce i potaknuti investitore, inovatore i kompanije da vide Kazahstan kao kapiju u Centralnu Aziju.
Lista zemalja s kojima je Kazahstan dogovorio bezvizni režim stalno raste. Kazahstan je ove godine uveo bezvizni režim sa Tajland i Vijetnam. U septembru, Kazahstan potpisan sporazum o izuzeću od viza sa Marokom.
Prema Global Passport Power Ranku, Kazahstan bio na 54. mjestu od 199 zemalja sa ocjenom mobilnosti 94, što znači da građani Kazahstana mogu ući u 41 zemlju bez vize. Ovo je najviši rezultat u Centralnoj Aziji. Uzbekistan i Kirgistan su rangirani na 76., a Tadžikistan na 72. mjestu.
U novembru i Kazahstan uveden neo-nomadska viza, nova vrsta vize posebno dizajnirana za digitalne nomade. Cilj vize su strani državljani koji kombinuju posao i putovanja i rade na daljinu.
Državne posjete
2024. nije bila izuzetak za prepunu diplomatsku scenu Kazahstana. Predsjednik Kasym-Jomart Tokayev prešao je kontinente kako bi učvrstio diplomatske angažmane Kazahstana. Godina je počela sa a produktivna posjeta u Italiju, jednog od najvećih trgovinskih partnera zemlje. Kazahstanska delegacija osigurala 18 ponuda u Rimu vrijedan više od 1,5 milijardi dolara.
Posetio ga je i predsednik Tokajev Katar, Azerbejdžan, Kina, Uzbekistan, JermenijaRusija, Singapur, Tadžikistan, Turkmenistan, Francuska, Mongolija, Srbijai Mađarska 2024. Ove posjete su bile prekretnice ne samo u jačanju viševektorske vanjske politike zemlje, već i potpisivanja važnih sporazuma koji će potaknuti rast i inovacije kod kuće.
Na domaćem terenu, Kazahstan je nastavio da dočekuje globalne lidere, uključujući značajne posjete kineskog predsjednika Xi Jinpinggeneralni sekretar UN Antonio Guterresnjemački kancelar Olaf Scholz i Josep Borrelltada visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije.
Ključni diplomatski događaji
U 2024. Kazahstan je bio domaćin niza skupova visokog profila. Takođe je bio dobro zastupljen na ključnim globalnim događajima.
Među ključnim prekretnicama bila je kazahstanska hosting samita Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Astani u junu, koji je okupio lidere kako bi razgovarali o širokom spektru hitnih pitanja. Osim ključnih sporazuma, zaključila je tako što se Bjelorusija pridružila kao punopravni član.
Još jedan značajan događaj bio je Astana Think Tank Forum, koji je poslužio kao platforma za intelektualnu razmjenu o ulozi srednjih sila u promjenjivom geopolitičkom pejzažu.
U međuvremenu, dugo očekivani međunarodni forum u Astani, prvobitno zakazan za jun, morao je biti odloženo zbog razornih poplava, ali će ostati žarište diplomatskog dijaloga 2025.
Kazahstan je takođe bio zastupljeni na 29. Konferenciji UN o klimatskim promjenama u Bakuu u novembru, na kojoj se finansiraju klimatske promjene. predsednik Tokajev isporučeno uvodni govor na otvaranju događaja.
U decembru, Samit o jednoj vodi istaknuto proaktivan stav zemlje u rješavanju izazova s vodom, što je kritično pitanje za centralnu Aziju.
Uspjeh Kazahstana u 2024. ne leži samo u organizaciji događaja na visokom nivou ili potpisivanju sporazuma, već u njegovoj dosljednoj sposobnosti da gradi mostove u polariziranom svijetu. Ovaj pristup je pristup od kojeg bi globalne supersile mogle naučiti.
