ASTANA — Kazahstan je označio značajnu prekretnicu u islamskim finansijama pokretanjem 14. januara prvog berzanskog fonda (ETF) u centralnoj Aziji i Kavkazu koji je usklađen sa šerijatom pod šerijatskim indeksom Međunarodnog trgovinskog sistema, oznakom ITSS.
Okrugli sto u Astani 16. januara istraživao je uticaj ETF-a, rast islamskih finansija, globalne implikacije i izglede.
Primarna kotacija ITSS ETF-a dogodila se na međunarodnoj berzi Astana (AIX) u Međunarodnom finansijskom centru Astana (AIFC). Svaka dionica ETF-a predstavlja jednak udio u šerijatskom fondu, koji se pridržava principa islamskog finansiranja. ETF je prikupio 5 miliona dolara tokom svoje inicijalne ponude, a investitori su kupili 500.000 dionica po 10 dolara.
Struktura ITSS ETF-a i dostupnost tržištu
Investiciona strategija ETF-a replicira vlasništvo i učinak ITS šerijatskog indeksa, koji uključuje 30 najvećih svjetskih kompanija koje ispunjavaju kriterije Organizacije za računovodstvo i reviziju islamskih finansijskih institucija (AAOIFI). Značajne kompanije u portfelju su Apple, Microsoft, Nvidia, Tesla, Procter & Gamble i AstraZeneca.
Svakodnevnu usklađenost sa šerijatom prati nezavisna firma, Sahih Invest, pod vodstvom muftije Muhammada Ibrahima Essa, globalno priznatog učenjaka islamskog bankarstva. Ova struktura osigurava pridržavanje etičkih i vjerskih standarda.
ITSS ETF pruža investitorima raznolik portfolio u različitim industrijama bez potrebe za individualnom analizom dionica. Dionicama se trguje u američkim dolarima, uz oslobađanje od poreza na povrate zbog propisa AIFC-a. Niska naknada za upravljanje fondom od 0,5% i likvidnost koju osiguravaju market mejkeri čine ga pristupačnom i transparentnom opcijom za investitore.
“Radili smo s više organizacija kako bismo osigurali da se ETF pridržava islamskih principa i da radi potpuno transparentno. Ovaj fond nudi uravnotežen, likvidan instrument, konkurentan međunarodnim tržištima i prilagođen potrebama lokalnih investitora,” rekao je Alexander Diakovsky, izvršni direktor ITS-a.
Napredak u islamskom finansijskom sektoru u Kazahstanu
Daniyar Kelbetov, direktor za proizvode i član upravnog odbora u AIFC-u, istakao je napredak postignut u islamskim finansijama u Kazahstanu, ističući značajan napredak u posljednjih nekoliko godina.
“Tržište dobija na zamahu”, rekao je Kelbetov, ističući lansiranje novih finansijskih instrumenata i rastuće povjerenje među investitorima. On je naveo studiju koja procjenjuje potencijal islamskih depozita i investicija u Kazahstanu na približno tri biliona tenge (5,67 milijardi američkih dolara).
Kelbetov je takođe ukazao na uticaj napretka Kazahstana na susedne zemlje, posebno na Uzbekistan.
„Sa duplo većom populacijom od Kazahstana i većim procentom muslimana koji prakticiraju, uzbekistansko tržište ima značajan potencijal za islamske finansijske proizvode“, rekao je on.
Okrugli sto je također istaknuo uvid u evoluciju islamskog finansijskog sektora u Kazahstanu, koji je napravio zapažene korake od uvođenja svog prvog zakona 2009. godine, pozicionirajući zemlju kao lidera u Zajednici nezavisnih država (CIS) za finansijske usluge usklađene sa šerijatom.
Osnivanje Islamske banke Al Hilal 2010. godine označilo je početak islamskog bankarstva u regionu. U decembru, Međunarodna berza Astana (AIX) omogućila je izdavanje prvog domaćeg lokalnog korporativnog sukuka (islamskog finansijskog sertifikata ili šerijatskih obveznica) od strane Gamma-T SPC Limited, podružnice Gamma-T, specijalizovane za usluge održavanja za subjekti rudarstva uglja.
“To je vrlo značajno jer naglašava ulogu islamskih finansija u podršci realnoj ekonomiji. Sredstva prikupljena kroz sukuk bit će usmjerena na modernizaciju kazahstanske industrije uglja, s posebnim fokusom na proizvodnju bezdimnog uglja. Ovaj korak nije samo izdavanje, već i važan početak za tržište,” rekla je Madina Tukulova, šefica Islamskih finansija u AIFC-u.
Islamska potražnja za finansijama, pismenost i kultura
Tokom događaja, Tukulova je spomenula nedavno istraživanje potražnje za islamskim finansijama. Studija koju je proveo AIFC u saradnji sa Islamskom razvojnom bankom anketirala je preko 12.000 ispitanika, što je daleko premašilo tipične međunarodne standarde. Nalazi su bili objavljeno u zemlji islamskih finansija Izvještaj za Kazahstan, predstavljen tokom Dana AIFC-a 6. septembar.
Također je istakla značaj finansijske pismenosti, rješavajući pogrešne predodžbe o islamskim finansijskim instrumentima i šireći razumijevanje javnosti o njihovim prednostima.
„I dalje postoje mnoge zablude, čak i među finansijskim profesionalcima, o tome kako ovi alati funkcionišu (…) Uprkos 16-godišnjoj istoriji islamskih finansija u Kazahstanu, čini se da smo na početnoj tački njihovog pravog potencijala. Odgovornost je na svakom od nas da osiguramo njegov kontinuirani rast”, rekla je Tukulova.
Roman Goryunov, član odbora ITS-a, ponovio je Tukulovu naglasak na finansijskoj pismenosti, naglašavajući važnost razmjene znanja u negovanju finansijske kulture. Takođe je istakao potrebu za dostupnošću i transparentnošću ulaganja.
„Današnje investicije se odnose na dostupnost i jednostavnost. Hajde da ovo prenesemo ljudima. Sa naše strane osiguravamo pouzdanost infrastrukture, tako da su ovi proizvodi pouzdani i razumljivi. Iako ne možemo eliminisati tržišni rizik – svi moraju razumjeti da finansijsko tržište inherentno uključuje takve rizike – mi smo posvećeni minimiziranju drugih rizika kroz osnovnu infrastrukturu”, rekao je Goryunov.
Zabrinutost u poštivanju šerijata
Tokom okruglog stola, učesnici su izrazili zabrinutost u vezi sa poštivanjem šerijata za kompanije uključene u indeks, sugerirajući da neke kompanije možda nemaju dokazani halal certifikat, da su se suočile s bojkotima ili da se bave marketinškim praksama ili sadržajima koji su u suprotnosti s islamskim učenjima.
Muftija Essa se osvrnuo, kako su on i Tukulova napomenuli, na neke od najčešće postavljanih pitanja, objašnjavajući proces evaluacije vođen kriterijumima AAOIFI. Ključni faktori uključuju pridržavanje halal poslovnih praksi i finansijskih pragova, kao što je omjer kapitalizacije duga prema tržišnoj kapitalizaciji koji ne prelazi 30% i neusklađeni prihod koji čini manje od 5% ukupnog prihoda.
“Učenjaci ne izdaju fetve [formal statements or orders from an Islamic religious leader] proglašavanje pića kao što su Pepsi ili Coca-Cola haram osim ako ne postoje jasni dokazi o zabranjenim sastojcima”, rekao je muftija Essa.
On se također osvrnuo na zabrinutost u vezi sa neetičkim praksama ili nepoštivanjem islamskih principa u korporativnoj politici. Šerijatski pregled se fokusira isključivo na izvore prihoda i prirodu poslovnih aktivnosti, a ne na praksu ljudskih resursa (HR) ili marketinšku etiku.
Što se tiče razlika u šerijatskim indeksima, muftija Essa je istakao varijacije u kriterijumima po regionima. Neki indeksi zahtijevaju strožije pragove za usklađenost duga ili prihoda. Ove razlike odražavaju postepeno prilagođavanje globalnoj dominaciji konvencionalnih bankarskih sistema.
“Islamske finansije se razvijaju, a njeni principi se postepeno provode. Strpljenje i kontinuirani napori su neophodni za postizanje potpuno usklađenog sistema. Ne možemo nametnuti sve odjednom. Moramo biti veoma oprezni jer je konvencionalni bankarski sistem uspostavljen više od 300 godina, dok su islamske finansije manje od 50 godina. Moramo razumjeti ove temeljne razlike”, dodao je muftija Essa.