Autor Choe Chong-dae
U drevnoj istočnoj filozofiji, misao ima moć transformacije. Učitelj Huineng, poštovani budistički monah iz dinastije Tang, primijetio je: “Ako je jedna misao obmanuta, ona vodi do reinkarnacije; ako je jedna misao prosvijetljena, ona vodi u stanje Bude.” Ovdje misao djeluje kao katalizator, sposoban da nas ili zarobi u ciklusima želja ili da nas uzdigne prema prosvjetljenju. Huinengovo učenje sugerira da prosvjetljenje nije nešto daleko ili nedostižno, već je dostupno u svakom trenutku kroz kultivaciju ispravnog razumijevanja i svijesti.
Ovaj bezvremenski koncept svrhovitog mišljenja nadilazi kulture i vremenske periode. Mnoge poznate izreke istaknutih filozofa su me inspirisale. Međutim, jedan koji se ističe je “Cogito, ergo sum” Rene Descartesa, što znači “mislim, dakle jesam”. Descartes (1596-1650) je ustanovio misao kao kamen temeljac ljudskog postojanja. Za njega mišljenje nije bilo samo mentalna funkcija; to je bila sama afirmacija nečijeg bića u svetu. Njegova kultna fraza odjeknula je vekovima, naglašavajući moć misli u oblikovanju ljudskog postojanja, filozofije i ličnog identiteta.
Ovaj naglasak na temeljnoj ulozi misli u ličnom identitetu nalazi svoj pandan u korporativnom svijetu preko Thomasa J. Watsona. Godine 1914., Watson je postao predsjednik kompanije koja se borila pod nazivom CTR (Computing-Tabulating-Recording), koju je transformirao u IBM. Prvog dana, Watson je usvojio “Think” kao moto kompanije, naglašavajući važnost promišljenosti i inovativnosti. „Želim promijeniti moto kompanije u ‘Razmišljaj’. Od sada ćemo uložiti srce u razmišljanje i kroz razmišljanje izrasti u veliku i prosperitetnu kompaniju”, izjavio je on. Pod Watsonovim vodstvom, IBM je prihvatio kulturu duboke promišljenosti, pokrećući svoj rast od neuspjelog poduhvata do globalnog tehnološkog giganta.
Votsonova filozofija odjekuje čuvenom pozivu pokojnog predsjednika Samsunga Lee Kun-heeja da “Promijenite sve osim svoje žene i djece”, izrečenog tokom ključnog sastanka u Frankfurtu 1993. godine. Ovaj govor, poznat kao Frankfurtska deklaracija, označio je transformativni pomak za Samsung – od davanja prioriteta kvantitetu ka fokusiranju na kvalitet. Postavio je temelj za uspon Samsunga kao jednog od vodećih korejskih konglomerata.
IBM-ovu dominaciju je na kraju osporio novi tehnološki lider: Bill Gates. Osnivač Microsofta predstavio je svoj oblik namjernog razmišljanja kroz Think Week, lični odmor dizajniran za duboko razmišljanje. Gejts je ove nedelje iskoristio da donese neke od svojih najkritičnijih odluka, pomažući Microsoftu da dostigne svoju poziciju globalne moćne kompanije. Njegova kultura promišljenog razmišljanja proširila se širom Microsofta, ohrabrujući zaposlene da duboko razmišljaju i hrabro inoviraju.
Zatim je došao Steve Jobs, legendarni osnivač Applea, koji je zagovarao mantru “Think Different”. Za Jobsa, revolucionarne ideje su se pojavile iz svježih perspektiva. Često je naglašavao da kreativnost napreduje kada „razmišljamo drugačije“. Njegov pristup je bio čuveni vizuelni – čak je držao Ajnštajnov portret u svojoj spavaćoj sobi kao podsetnik na moć smelog, nekonvencionalnog razmišljanja.
Kroz stalno razmišljanje i radoznalost, Jobs je iskoristio moć misli da stvori proizvode koji redefiniraju ličnu tehnologiju.
Utjecaj misli se proteže izvan posla iu lični rast. Bezvremenski niz to dobro bilježi: misli na kraju dovode do praktičnih radnji, praktične akcije dovode do navika, navike oblikuju karakter, a karakter konačno određuje sudbinu. Stoga, namjerno razmišljanje oblikuje ne samo izbore koje donosimo već i karakter koji gradimo i sudbinu koju kreiramo.
I u poslu i u životu, osebujno i inovativno razmišljanje povezuje nas s našim osnovnim vrijednostima, podstičući otpornost i rast. Prihvaćanje misli kao prakse i principa pomaže nam da prevaziđemo trenutne izazove i kultivišemo širu perspektivu. U svijetu koji često cijeni brzinu umjesto refleksije, bitno je zapamtiti tihu snagu kontemplacije.
Od Dekartovog „Mislim, dakle jesam“ do Džobsovog „Misli drugačije“, istorija nas uči da naše misli nisu samo prolazne refleksije – one su temelj naše sudbine. Prihvaćanjem namjernog i reflektivnog razmišljanja, možemo uskladiti naše postupke s našim vrijednostima, potaknuti otpornost i oblikovati promišljeniju budućnost.
Choe Chong-dae (choecd@naver.com) je gost kolumnista The Korea Timesa. On je predsjednik Dae-kwang International Co. i osnivački direktor Korejsko-švedskog udruženja.
