Teritorijalne ambicije, klimatska neaktivnost, protekcionizam izazivaju zabrinutost
Inauguracija Donalda Trumpa kao 47. predsjednika Sjedinjenih Država podstakla je strah od mogućih posljedica koje bi njegova politika mogla imati na globalnu stabilnost. Trumpov govor održan tokom ceremonije polaganja zakletve nudi zabrinjavajući uvid u to kako bi svijet mogao izgledati jer će njegov pristup dominirati globalnom pozornicom. Od vojne ekspanzije i teritorijalnih ambicija do klimatske politike koja preferira fosilna goriva i protekcionističke ekonomske agende, Trumpov drugi mandat mogao bi zapaliti novu eru globalnog nereda, pojačavajući tenzije, ekonomsku fragmentaciju i pogoršanje okoliša.
Jedan od najalarmantnijih aspekata Trumpove politike je njegova sve veća militarizacija američke vanjske politike. Trumpovo zalaganje za proglašenje vanrednog stanja na granici između SAD-a i Meksika i slanje trupa da odvrate ilegalnu migraciju u SAD predstavlja opasan presedan, što ukazuje na to da je on možda skloniji upotrebi sile u oblastima nacionalne sigurnosti i vanjskih odnosa. To bi moglo dodatno zaoštriti odnose između SAD-a i Meksika, provocirati diplomatske tenzije ili čak možda eskalirati u vojnu konfrontaciju. Njegov pokušaj da preuzme teritorije poput Grenlanda i Panamskog kanala pokazuje uznemirujuću ekspanzionističku tendenciju koja bi mogla ponovo zapaliti geopolitička rivalstva.
Takve teritorijalne ambicije vjerovatno bi izazvale snažne reakcije drugih nacija, posebno onih s historijskim vezama s ovim regijama. Na primjer, potencijalni odgovor Danske na američki pritisak na Grenland bi zaoštrio odnose na Arktiku, dok bi se Panama nesumnjivo oduprla svakom pokušaju ponovnog razmatranja američke kontrole nad Panamskim kanalom. Rezultat bi mogao biti rascjepkani i nestabilniji međunarodni poredak, u kojem zemlje nastoje uravnotežiti dominaciju SAD-a, povećavajući rizik od vojnih sukoba i diplomatskih sukoba.
Trumpov stav o klimatskim promjenama predstavlja jednu od njegovih najštetnijih politika na globalnoj sceni. Njegovo povlačenje iz Pariskog sporazuma tokom njegovog prvog mandata potkopali su decenije međunarodne saradnje na klimatskim promjenama. S obzirom da se klimatske promjene ubrzavaju alarmantnom brzinom, potreba za globalnom saradnjom je hitnija nego ikad. Trump daje prioritet fosilnim gorivima i obećava da će eliminirati ekološke propise, čime će pogoršati ekološku krizu i narušiti međunarodne klimatske sporazume.
Udvostručavanjem razvoja fosilnih goriva, Trump bi mogao potkopati globalne napore da se smanji emisija ugljika, ostavljajući ranjive nacije – posebno one na globalnom jugu, koje već snose teret katastrofa povezanih s klimom – da se bore za svoj opstanak. Globalna borba protiv klimatskih promjena mogla bi biti vraćena godinama, ako ne i decenijama, jer SAD ponovo postaju primarna prepreka međunarodnoj saradnji po pitanjima životne sredine.
Trampova ekonomska politika će se fokusirati na protekcionizam. Njegove carine na uvoz iz Kine i drugih zemalja će izazvati ozbiljne posledice. Trump je obećao da će uspostaviti “Servis vanjskih prihoda” za oporezivanje i tarifiranje drugih zemalja. Ovo bi dodatno udaljilo SAD od međunarodne zajednice, kao i od njenih saveznika.
Takve politike bi vjerovatno izazvale uzvratne carine Kine, Evropske unije i drugih trgovinskih partnera, stvarajući globalno ekonomsko okruženje koje karakterizira rastući protekcionizam, trgovinski ratovi i sporiji ekonomski rast. Nastala fragmentacija globalne ekonomije naštetila bi zemljama u razvoju koje se oslanjaju na izvoz u SAD i mogla bi dovesti do dalje destabilizacije globalnih tržišta.
Možda je jedan od najzabrinjavajućih aspekata Trumpove retorike njegov pokušaj da veliča prošlost koju mnoge nacije smatraju imperijalističkom. Njegove tvrdnje da ga je Bog spasio od atentata kako bi mogao “Učiniti Ameriku ponovo velikom”, i njegovi komentari o američkoj izuzetnosti sugeriraju da nastoji vratiti SAD u status dominacije zasnovan na glorificiranoj verziji njihove prošlosti. Takve primjedbe su duboko uznemirujuće, posebno za bivše kolonije i zemlje koje su se borile da održe svoj suverenitet suočene s utjecajem SAD-a.
Prihvaćanjem ove retorike, Trump bi mogao potkopati napore da se izgradi inkluzivniji i kooperativniji međunarodni poredak. Njegova politika bi mogla da podstakne antiameričko raspoloženje širom sveta, posebno u regionima koji su istorijski bili podvrgnuti američkom intervencionizmu. To bi, zauzvrat, moglo destabilizirati međunarodne odnose, dodatno komplikujući globalnu saradnju po pitanjima poput trgovine, klimatskih promjena i sigurnosti.
Uzeti zajedno, Trumpova militarizacija američke vanjske politike, zanemarivanje klimatskih promjena, ekonomski protekcionizam i imperijalistička retorika stvaraju savršenu oluju za globalnu nestabilnost. Njegova politika prijeti da poništi decenije napretka u izgradnji multilateralnih institucija i diplomatske saradnje. Ako se SAD nastavi povlačiti iz svoje uloge globalnog lidera u korist izolacionističkih, sebičnih politika, međunarodna zajednica će se suočiti sa povećanom fragmentacijom i nestabilnošću.
Dok gledamo u budućnost, svjetski lideri moraju se pripremiti za potencijalne posljedice Trumpovog povratka na vlast, gdje bi rastući nacionalizam, degradacija životne sredine i protekcionistička trgovinska politika mogli postaviti pozornicu za sve neuređeniji i nestabilniji svjetski poredak. Vrijeme za suočavanje s ovim izazovima je sada, prije nego što utjecaj Trumpovog drugog mandata postane stvarnost.
